Hrvatska elektroprivreda (HEP) u srijedu je objavila da je u dodatnim pregovorima s Inom, koja je bila najpovoljniji ponuđač za nabavu plina, ponuđena cijena plina dodatno snižena.
Nakon zaprimanja najpovoljnije ponude, 3. ožujka, s najboljim ponuđačem Inom provedeni su dodatni pregovori te je ponuđena cijena plina dodatno snižena, priopćeno je iz HEP-a.
>>>Z. Marić: Regulacija cijene plina za kućanstva neće ugroziti HEP
- Bitni parametri u postizanju pozitivnog rezultata poslovanja s plinom HEP grupe bit će kretanje cijene plina na tržištu, kretanje tečaja valuta, dinamika isporuke i količine plina u odnosu na klimatske uvjete te zavisni troškovi. Hrvatska elektroprivreda dodatno će koristiti sinergijske efekte plinskog portfelja HEP grupe u svrhu postizanja što nižih troškova i konačnog cilja - pozitivnog rezultata u poslovanju s plinom, zaključuje se u priopćenju HEP-a.
Iz HEP-a ne izlaze ni s kakvim detaljima vezanim uz dogovor naročito ne uz cijenu, ponavljajući kako su cijene dio ugovora koji obvezuje obje strane u postupku na poslovnu tajnu.
Službenih informacija za sada nema ni iz Ine, iz koje su proteklih dana neslužbeno tek poručivali da se u pregovorima želi doći do zadovoljavajućih uvjeta za obje strane.
>>>Ministarstvo financija: Nismo radili analizu spremnosti HEP-a za IPO
Naime, HEP-ov je natječaj za nabavu plina zaključen je 3. ožujka, dok je nekoliko dana ranije, 28. veljače Vlada utvrdila cijenu po kojoj je HEP kao opskrbljivač na veleprodajnom tržištu dužan prodavati plin opskrbljivačima u javnoj usluzi opskrbe plinom za kupce iz kategorije kućanstva.
Mogućnosti za uštedu
Tom je odlukom HEP-u utvrđena cijena od 18,09 lipa po kilovatsatu (odnosno 0,1809 kn/kWh) po kojoj je opskrbljivač na veleprodajnom tržištu dužan prodavati plin opskrbljivačima u javnoj usluzi opskrbe plinom za kupce iz kategorije kućanstvo i ta je cijena određena za razdoblje od 1. travnja 2017. do 31. ožujka 2018. godine.
Iz Vlade i Ministarstva zaštite okoliša i energetike tada su poručili da građani ne bi trebali osjetiti promjenu cijene te da su pronađene mogućnosti za uštedu, primjerice u smanjenju udjela koju u cijeni imaju tranzitni i transportni, kao i troškovi skladištenja i sl. Računice Ministarstva su pokazivale da bi bez tih mjera plin od 1. travnja poskupio za 23 posto, budući da njegova cijena na europskom tržištu u zadnje vrijeme raste.
No, mjere kojima se planiraju ostvariti uštede mogle bi, kako se posljednjih dana upozorava, značiti određene gubitke kako za HEP, tako i za Plinacro, kao i distributere i opskrbljivače plinom, koji su već upozorili da bi moguće smanjenje opskrbne marže odnosno tarife za distribuciju plina moglo dovesti u pitanje egzistenciju opskrbljivača i distributera plina.
Koliko će iznositi tarife za distribuciju i opskrbne marže, o čemu u konačnici ovisi i cijena po kojoj će građani plaćati plin, još se ne zna, jer Hrvatska energetska regulatorna agencija (HERA) još uvijek nije donijela prijedlog metodologije utvrđivanja iznosa tarifnih stavki za javnu uslugu opskrbe plinom i zajamčenu opskrbu.
Iako je bilo najava da će HERA početkom ovog tjedna utvrditi prijedlog metodologije, prijedlog do sada još nije objavljen, a nakon što bude objavljen treba proći i javnu raspravu.