Napokon malo nužnog novogodišnjeg optimizma koji, vjerovali ili ne, stiže iz - HNB-a! Prema prognozi koju je novinarima na tradicionalnom Božićnom susretu prezentirao guverner Boris Vujčić, BDP će u 2014. ipak porasti - 0,7 posto - malo, ali hrani recesijsku dušu.
To malo rasta će, procjenjuju, stići iz investicija koje će porasti oko 3,5 posto (procjena je, doduše, dvostruko manja od Vladine) i neto izvoza koji bi trebao biti 2,3 posto veći. Istina, procjena je rađena prije negoli smo doznali da ulazimo u proceduru prekomjernog deficita i još je nepoznato kako će izgledati struktura prilagodbe. Zasad je jasno samo da se procjena deficita za ovu godinu razlikuje - Vlada ga vidi na razini od 5,5 posto, HNB na 5,9 posto dok bi iduće godine trebao biti smanjen na 4,6 posto.
No stanje ne tržištu rada neće ni iduće godine vidjeti bolje dane. Ove će se godine broj zaposlenih smanjiti 1,3 posto dok se u iduće dvije godine očekuje tek blagi rast, pa će anketna stopa nezaposlenosti ostati na visokoj razini - u 2014. na 17 posto. U skladu s takvim kretanjima i osobna će potrošnja blago padati što znači da se neće oporaviti niti realni raspoloživi dohodak. Sve će se to događati uz nižu inflaciju, samo oko 1,3 posto, i to zbog očekivanog pada cijena prehrane i energenata.
Istodobno, monetarna će politika i dalje održavati stabilnost tečaja i visoku likvidnost. Štoviše, u siječnju 2014. vratit će se dio neiskorištenih sredstava iz II. programa HBOR-a, i to nemalih 1,6 milijardi kuna, a očekuje se i utjecaj novih HNB-ovih mjera (otpuštanje 3,9 milijardi kuna nove likvidnosti). Tako će krediti poduzećima, procjenjuje Vujčić, porasti 2,2 posto dok će kućanstvima biti oko jedan posto u padu. Bez dodatnog otpuštanja novca krediti poduzećima potpuno bi stagnirali. - Možete konja dovesti do vode, ali ga ne možete natjerati da pije vodu - slikovito je Vujčić opisao trenutno stanje u kojemu banke plivaju u likvidnosti no krediti do poduzeća ne stižu. Viceguverner Damir Odak dodao je da oštrija regulativa HNB-a po pitanju rezerviranja za loše plasmane s time nema veze. banke su, tvrdi, radikalno promijenile kreditnu politiku još 2008., dakle prije krize, i davno prije uvođenja novih pravila.
- Banke jednostavno ne žele odobravati kredite jer je rizik prevelik. Rezervacije su, uostalom, za ciklus, pogotovo u srednjem roku, potpuno neutralne - kategoričan je Odak dodajući da će banke zbog zakona o potrošačkom kreditiranju u 2014. izgubiti oko pola milijarde kuna prihoda od kamata.
Vujčić je još jednom potvrdio da nas izvući mogu samo i jedino investicije, po mogućnosti izravne, strane. Izvukao je primjer Slovačke koja danas proizvodi najviše automobila po stanovniku u svijetu, ali isključivo zato što su ondje stigli strani investitori. Nije im odmoglo ni prilično jačanje tečaja valute (23 posto). Ono što je najviše pomoglo Hrvatska nema - biznis ‘friendly‘ poslovno okruženje. To je, tvrdi Vujčić, jedina stvar koja stoji između nas i gospodarskog rasta.