Ekonomisti su još prošle godine prognozirali kako će, unatoč predizbornim, pa i postizbornim najavama, i 2012. biti godina snažnih ograničenja.
Ekonomska kretanja u prvom tromjesečju jasno potvrđuju točnost takvih prognoza, ustvrdio je guverner Željko Rohatinski na opatijskoj konferenciji Hrvatsko novčano tržište. Padaju industrijska proizvodnja, građevinarstvo, zaposlenost, izvoz, promet na malo stagnira. Iako takva kretanja ne moraju biti slika cijele godine teško je očekivati da će kretanja u drugom tromjesečju biti bolja. Čak i da bude tako, to neće imati snagu da izmijeni predznak ključnih parametara.
- Ocjenjujemo da će ove godine BDP biti jedan posto manji i to zbog smanjenja domaće potrošnje i izvoza, uz stagnaciju investicija i uvoza te pogoršanje platne bilance čiji će deficit porasti s jedan na dva posto, odnosno na 900 milijuna eura. Povećat će se i vanjski dug na razinu od oko 102 posto BDP-a, ali uz pretpostavku zadržavanja kreditnog rejtinga inozemne će obveze biti moguće refinancirati uz postojeće uvjete – prognozira Rohatinski dodajući da bi se uz najavljene mjere fiskalne politike deficit konsolidirane opće države (zajedno s HAC-om) mogao smanjiti s 5,8 na pet posto. Inflacija će se kretati oko 3,5 posto dok bi plasmani banaka mogli porasti i to oko pet posto. Prognoze su daleko od bajnih, no guverner tješi da nisu ni tragične, ako ovu godinu iskoristimo da posložimo kockice i stvorimo preduvjete za lagani rast u 2013. godini.
Dok guverner ne vidi poticaje bilo kakvom rastu pomoćnik ministra financija i glavni državni rizničar Miljenko Fičor, koji je u Opatiju stigao umjesto ministra Slavka Linića, i dalje zastupa tezu kako je moguće da BDP ove godine poraste i to oko 0,8 posto. Zašto guverner očekuje pad? Zbog nekoliko ograničenja na koje već duže upozorava. Uz povratak recesije u EU, što podrazumijeva smanjenu potražnju za hrvatskim izvoznim proizvodima i nedovoljnu kapitalizaciju banaka u EU koje su prilično izložene prema regiji, događa nam se i kolaps investicijske aktivnosti u zemlji.
Investicije su, kaže Rohatinski, u posljednje tri godine smanjene čak 28 posto, većim dijelom zbog zatvaranja inozemnog dotoka kapitala, pa su investicije ‘osuđene‘ na domaću štednju koja čini tek oko 20 posto BDP-a. Hrvatska je uz to ranjiva zbog visokog vanjskog duga – bruto potrebe financiranja iznose 18 milijardi eura (38 posto BDP-a)! To ograničava stupanj slobode u vođenju ekonomske politike, jer Hrvatska si ne može dopustiti poteze koje bi financijska tržišta shvatila kao korak prema smanjenju kreditne sposobnosti zemlje.- Nedavno uspješno izdanje državnih obveznica temeljilo se upravo na uvjeravanju o pozitivnim promjenama dok se na mikrorazini poduzeća i dalje suočavaju s problemom visokog rizika koji utječe na visoku cijenu inozemnog financiranja. Primjer Agrokora koji se zadužio po 9,8 posto to jasno potvrđuje – kategoričan je Rohatinski.
Tu je još i potreba fiskalne konsolidacije koja se ni u ovoj godini ozbiljnije ne provodi. Na opet učestale optužbe kako je za to kriva i monetarna politika guverner odgovara kako je ona samo do krize bila restriktivna, no nakon 2008. godine suštinski se mijenja i postaje izrazito ekspanzivna. U nekoliko je navrata s čak 18 raznih mjera od početka krize oslobodila čak 46 milijardi kuna! Pa što se dogodilo s tolikom likvidnošću?
Iako mnogi uvjeravaju da je država s tržišta kredita istisnula privatni sektor podaci pokazuju da je od tih 46 milijardi državi plasirano 16,5 milijardi dok krediti poduzećima rastu po stopi od sedam posto.- HNB nastoji potaknuti jače kreditiranje poduzeća po povoljnim uvjetima no rezultati su bili slabiji od očekivanja. Svaki su put problemi isti – velika averzija prema riziku i banaka i klijenata i države kao posrednika. Svatko je od njih preferirao kratkoročne interese, ne vodeći brigu o dugoročnim posljedicama, a nema ni kvalitetnih programa koji bi se mogli financirati. Zato se oslobođena likvidnost sporo i ne baš funkcionalno pretvarala u nove devize, a dio likvidnosti je korišten za neke druge svrhe zbog čega je HNB dio te likvidnosti morao povući. Situacija nije različita ni danas. HNB je namjeravao osloboditi 12 milijardi kuna, banke nisu prihvatile više od osam, od čega sedam milijardi oslobađa HNB, a banke daju samo milijardu i to uz kamate od četiri posto dok bi kod HNB-a dobile nula posto. Odličan posao za banke – poručio je guverner ističući kako je ključni problem izvan monetarne sfere - u nepovoljnim modalitetima pretvaranja likvidnosti u kredite i u manjkavoj potražnji za kreditima. Dok se taj problem ne riješi i dalje će postojati ograničenja.
- Tu ne pomaže bacanje novca iz helikoptera – zaključio je guverner ipak nešto manje mračan nego u istupima posljednje tri godine. Ako ni zbog čega drugog onda barem zaključkom kako se ovogodišnji pad može iskoristiti za rast već u idućoj godini. Pametna bi Vlada znala pročitati između redova.