Prema mjesečnim pokazateljima realna je aktivnost u trećem tromjesečju nastavila stagnirati, pri čemu je dobra turistička sezona imala pozitivnu ulogu, poručuju iz HNB-a u najnovijem Biltenu.
Nastavila su se negativna kretanja na tržištu rada, a inflacija je porasla odražavajući kretanja na svjetskim tržištima, napose cijena energije i hrane, stoji u najnovijem Biltenu HNB-a. Za kumulativne proračunske prihode i dalje se bilježi znatan rast, no ostvaren je i rast rashoda, suprotno originalnom proračunu. Indeks povjerenja potrošača nastavio je padati.
Mjesečni podaci za treće tromjesečje 2012. upućuju na nastavak stagnacije ukupne gospodarske aktivnosti. Povoljnija kretanja u trgovinskoj djelatnosti, poručuju iz HNB-a, rezultat su prije svega potrošnje stranih turista, a zabilježen je i godišnji porast broja turističkih noćenja. Rast industrijske proizvodnje u odnosu na prethodno tromjesečje vidljivo se usporio, dok se kod građevinske aktivnosti nastavila kontrakcija. Uz pogoršanje povjerenja potrošača, i nadalje nisku razinu poslovnog pouzdanja te veliku neizvjesnost u međunarodnom okružju ukupna kretanja i dalje ne upućuju na početak oporavka gospodarske aktivnosti.
Na rast ukupnoga robnog izvoza od 4,8 posto (sezonski prilagođeno) u trećem tromjesečju 2012., u odnosu na prethodno tromjesečje, uvelike je djelovao zamjetan oporavak izvoza brodova, a blago je porastao i izvoz nafte i naftnih derivata. Izvoz je ostale robe stagnirao. Rast ukupnog uvoza (za 1,5 posto prema desezoniranim podacima) odraz je pojačanog uvoza brodova s dorade. Povećan je i uvoz nafte i naftnih derivata, dok je uvoz ostale robe uglavnom stagnirao.Tijekom trećeg tromjesečja 2012. intenzivirala su se negativna kretanja na tržištu rada. Zaposlenost se nastavila ubrzano smanjivati, a nezaposlenost povećavati, nakon privremene stabilizacije u razdoblju od ožujka do lipnja. Nominalne plaće stagniraju od početka godine, dok se kupovna moć tih plaća tijekom trećeg tromjesečja nastavila smanjivati.
Inflacija potrošačkih cijena znatno se ubrzala, zbog čega se povećala godišnja stopa inflacije s 4,0 posto u kolovozu na 5 posto u rujnu. To odražava prije svega šokove na strani ponude, napose porast cijena energije i prehrane povezan sa sušom u ljetnim mjesecima. Temeljna se inflacija također ubrzala, s 1,5 posto na 1,9 posto.U eurozoni je došlo do daljnjeg smanjivanja eurskih referentnih kamatnih stopa u rujnu i listopadu 2012. Aktiviranje mjera ESBa, koje, između ostalog, uključuju mogućnost novih kupovina državnih obveznica, rezultiralo je smanjenjem premije za rizik u europskim zemljama i zemljama s tržištima u nastajanju.
Ta su kretanja pozitivno djelovala i na premiju za rizik Hrvatske. Unatoč tome, po ovim pokazateljima rizika Hrvatska se i dalje nalazi u relativno lošijem položaju u usporedbi s većinom posttranzicijskih zemalja Srednje i Istočne Europe, kažu iz HNB-a.
Tečaj kune prema euru u listopadu je bio izložen deprecijacijskim pritiscima, odražavajući uobičajene sezonske činitelje, no potkraj mjeseca stabilizirao se. Osim toga, tijekom listopada banke su nastavile smanjivati svoj inozemni dug. Na kraju listopada tečaj je bio za 1,1% viši nego na kraju rujna te je iznosio 7,53 EUR/HRK, što je jednako prosječnom tečaju ostvarenom u prvih osam mjeseci ove godine.Likvidnost domaćega financijskog sustava bila je tijekom većeg dijela rujna i listopada 2012. na vrlo visokoj razini pa su i kamatne stope na novčanom tržištu, nakon kratkoročnog porasta u kolovozu i početkom rujna, na kraju listopada ponovno pale na razine na kojima su bile tijekom prvog polugodišta 2012. Tako je vagana kamatna stopa na prekonoćne kredite u izravnoj međubankovnoj trgovini nakon povećanja s 1,76 posto, zabilježenih u kolovozu, na 2,24 posto u rujnu, tijekom listopada ponovno pala na 0,61 posto. Istodobno su smanjeni i prinosi na trezorske zapise u kunama i trezorske zapise s valutnom klauzulom.
Monetarna kretanja u rujnu obilježila je stagnacija monetarnih i kreditnih agregata isključujući varijacije uzrokovane promjenama tečaja. Ako se isključi utjecaj tečaja, plasmani banaka smanjili su se na mjesečnoj razini za 0,8 milijardi kuna ili 0,3 posto. Novčana masa (M1) u rujnu je ostala gotovo nepromijenjena, ali je zabilježen mali pad štednih i oročenih depozita.Nakon kratkotrajnog i veoma blagog porasta u kolovozu 2012. kamatne su se stope banaka tijekom rujna stabilizirale.Porast inozemne zaduženosti tijekom prve polovine 2012. bio je uglavnom potaknut zaduživanjem središnje države, no nije se nastavio u srpnju i kolovozu. Pod utjecajem razduživanja drugih sektora ukupan se bruto inozemni dug zato tijekom srpnja i kolovoza smanjio za 0,7 milijardi eura te je na kraju kolovoza iznosio 45,8 milijardi eura. Smanjenju obveza prema inozemstvu poglavito je pridonijelo uobičajeno sezonsko razduživanje poslovnih banaka.Prihodi konsolidirane središnje države tijekom prvih osam mjeseci tekuće godine bili su 3,3 posto viši u odnosu na isto razdoblje 2011. Rashodi konsolidirane središnje države povećali su se pak za 1 posto iako je proračunom za 2012. predviđeno njihovo značajno smanjenje. Ukupni fiskalni manjak smanjen je za 1,5 milijardi kuna u odnosu na isto razdoblje prošle godine, te je u razdoblju od siječnja do kolovoza iznosio 8,7 milijardi kuna. Pritom je manjak uglavnom financiran novim zaduživanjima, pa je dug središnje države nastavio snažno rasti i dosegnuo je na kraju kolovoza 173,3 milijardi kuna, što je povećanje od 19,4 milijardi kuna u odnosu na kraj 2011.