HNB u 2014. očekuje stagnaciju gospodarske aktivnosti u uvjetima fiskalne konsolidacije. Realni BDP će prema prognozama HNB-a ove godina pasti za 0,2 posto, dok bi 2015. BDP mogao blago porasti za 0,4 posto, istaknuo je Boris Vujčić, guverner Hrvatske narodne banke (HNB) na današnjem predstavljanju makroekonomskih prognoza središnje banke.
To je korekcija procjene s kraja 2013. kada su očekivali 0,7 posto rasta u ovoj godini. Prijašnja je projekcija predviđala da će se prilagodba javnih financija zahtijevana u sklopu Procedure prekomjernog deficita, odviti najvećim dijelom na rashodnoj strani proračuna, dok je sada razvidno da će se značajan iznos prilagodbe odviti i na prihodnoj strani, među ostalim povećanjem doprinosa za zdravstveno osiguranje, povlačenjem dijela dobiti iz javnih poduzeća te smanjenjem subvencija što bi moglo rezultirati dodatnim smanjenjem investicija.Pozitivan doprinos rastu BDP-a mogao bi dati, smatraju u HNB-u, jedino izvoz robe i usluga potaknut jačanjem inozemne potražnje dok bi se domaća potražnja mogla smanjiti zbog kratkoročno nepovoljnih učinaka planirane fiskalne konsolidacije na gospodarsku aktivnost.Usvojene mjere fiskalne prilagodbe u prvom redu su usmjerene na daljnje povećanje prihoda države, dok strukturne mjere koje bi trebal jačati poslovnu i investicijsku klimu još uvijek uglavnom nisu provedene.
Očekivanje blagog rasta BDP-a u idućoj godini temelji se na očekivanom nastavku snažnog rasta izvoza dok će domaća potražnja stagnirati pritisnuta djelovanjem fiskalne konsolidacije. Tako bi se pad osobne potrošnje mogao dodatno smanjiti, a investicije u kapital bi mogle blago porasti. Negativni rizci su povezani s efektivnim učinkom mjera fisklane politike na gospodarsku aktivnost. S druge, pozitivni efekti mogli bi doći od investicija čiji se rast očekuje zbog poreznih olakšica i snažnijeg povlačenja sredstava iz strukturnih i investicijskih fondova EU. U HNB-u stoga očekuju pad investicija ove godine za 2,7 posto, a u 2015. rast od 1,1 posto.
Kada je riječ o vanjskotrgovinskoj razmjeni, u središnjoj banci očekuju rast izvoza roba i usluga u 2014. za 3,9 posto, a u 2015. za 3,1 posto, a guverner Vujčić upozorio je i na promjenu metodologije izračuna podataka o robnoj razmjeni te “zamagljenost i prenapuhanost podataka o izvozu i uvozu”. Značajnije nepodudarnosti nastale sz u drugoj polovici 2013., nakon ulaska Hrvatske u EU, te u središnjoj banci čekaju izvještaj DSZ-a za idući kvartal.U HNB-u procjenjuju a će prosječna godišnja stopa inflacije usporiti s 2,2 posto u 2013. na 0,1 posto u 2014., ponajviše zbog pada cijena prehrambenih proizvoda. U 2015. se očekuje ubrzanje inflacije na 1,6 posto, no ona će i dalje ostati niska. Višak na tekućem i kapitalnom računu platne bilance bi se u 2014. mogao dodatno poboljšati zbog daljeng rasta neto izvoza robe i usluga.
Stabilnost tečaja ostaje i nadalje okosnica monetarne politike, rekao je Vujčić, s tim da će ona i nadalje biti izrazito ekspanzivna i održavati visoku razinu likvidnosti u sustavu. Program poticanja banaka da financiraju privatna poduzeća novcem od prijevremenog iskupa blagajničkih zapisa i dalje ostaje na snazi. Očekuje se da će potražnja poduzeća za kreditima postupno rasti i u ovoj i u sljedećoj godini (predviđa se rast plasmana oko 2 posto u ovoj odnosno 2,7 posto u 2015. godini). Stanovništvo će se i dalje, premda usporeno, nastaviti razduživati (-0,9 posto u ovoj odnosno -0,6 posto u sljedećoj godini).- Za gospodarski oporavak ključne su investicije. Oporavak investicija mora prethoditi oporavku osobne potrošnje - rekao je Vujčić.
Ranjivost Hrvatske i dalje je visoka, zabrinjava rast javnog duga, što u trenutno povoljnim uvjetima refinanciranja na svjetskim financijskim tržištima nije problem, no stanje na međunarodnim financijskim tržištima puna se može vrlo brzo promijeniti.Guverner Vujčić pozdravio je i ukidanje najveće stope poreza na dohodak od 40 posto na plaće iznad 8800 kuna, što je kao mogućnost najavio ministar financija Boris Lalovac. Osim ukidanja najveće stope razmatra se i povećanje neoporezivog dijela plaće s sadašnjih 2200 kuna na 2600 kuna. Vujčić kaže da smanjenje poreznog opterećenja može imati utjecaja na osobnu potrošnju, ali da je dugoročni utjecaj na ekonomiju. - S manjom stopom poreza na dohodak postajemo konkurentniji za investicije i zapošljavanje visokoobrazovane radne snage - zaključio je Vujčić.