Aktualno Hrvatska

HNB: Korist od eura znatna i trajna, troškovi mali i jednokratni

HNB
foto: Lider
Lider/Hina

U Hrvatskoj narodnoj banci (HNB) u četvrtak su predstavljeni znanstveni radovi iz područja uvođenja eura, a kako je uvodno ocijenio glavni savjetnik u sektoru istraživanja HNB-a Maroje Lang, koristi od uvođenja eura za Hrvatsku su znatni i trajne su naravi, dok su troškovi pretežno jednokratni i mali.

Na otvaranju konferencije “Ocjena koristi i troškova uvođenja eura u Hrvatskoj”, Lang je predstavio Vladinu i HNB-ovu Strategiju za uvođenje eura kao službene valute u Hrvatskoj.  Kako je naveo, Hrvatskoj je u interesu započeti proces uvođenja eura, s obzirom na visoku euroiziranost gospodarstva, pri čemu je ona najmanja članica EU koja koristi vlastitu valutu.

>>>Tedeschi: Euro za poduzetnike znači rast profitabilnosti i predvidljivo poslovanje

Kada je riječ o brojnim koristima, tu se između ostalih ističu uklanjanje valutnog rizika, kojem je hrvatsko gospodarstvo izuzetno izloženo, kao i smanjenje kamatnih stopa, dok su uočeni i pozitivni učinci na izvoz i ulaganja.

>>>Anketa: Većina smatra da će zbog uvođenja eura svi biti na gubitku

Po pitanju troškova, uz jednokratne troškove konverzije i rizik rasta cijena prilikom konverzije, navodi se i gubitak samostalne monetarne politike, no kako kaže Lang, taj učinak je relativno mali i ‘s njim se može živjeti’.

>>>Ekonomski stručnjaci: Građani se bezrazložno boje eura

Znanstvene radove su izradili analitičari i istraživači HNB-a, a onaj naslova “Može li uvođenje eura u Hrvatskoj smanjiti trošak zaduživanja” predstavila je njegova autorica Nina Pavić, koji je izradila u suradnji s kolegom Davorom Kunovcem.

>>>Crna Gora tražit će da kao službenu valutu zadrži euro

Kako zaključuju, uvođenje eura moglo bi utjecati na smanjenje premije za rizik države i pridonijeti smanjenju kamatnih stopa pri novom zaduživanju. Također, analizom su pokazali da bi zbog visoke razine domaće financijske euroizacije Hrvatska mogla imati iznadprosječno pozitivan učinak nakon uvođenja eura, uz onu koju podrazumijeva pozitivna europremija.

Naposljetku, utvrdili su da bi pad premije rizika mogao utjecati na smanjenje kamatnih stopa poslovnih banaka na kredite, što bi moglo imati i posljedice vidljive u ukupnoj realnoj aktivnosti.

Raznoliki empirij

Zaključak rada Maje Bukovšak, Andrijane Ćudine i Nine Pavić “Uvođenje eura u Hrvatskoj: mogući učinci na međunarodnu razmjenu i ulaganja” jest da bi taj učinak mogao biti pozitivan. Kako navode, pritom bi se razmjena robe mogla blago povećati zbog nižih transakcijskih troškova i lakše usporedivosti cijena te uklanjanja valutnog rizika, što bi moglo povećati cjenovnu konkurentnost hrvatskih poduzeća.

Napominju da su rezultati empirijskih istraživanja za europodručje vrlo raznoliki, a ona posljednja pokazuju da, ako su pozitivni učinci uvođenja eura na trgovinu i potvrđeni, oni su vrlo mali i znatno slabiji od učinka ulaska u EU.

>>>Ribić: Odluku o euru treba donijeti narod na referendumu, a ne političke i poslovne elite

Kada je riječ o utjecaju na inozemna ulaganja, zajednička bi valuta mogla ohrabriti ulagače smanjivanjem tečajnih neizvjesnosti i ostalih neformalnih prepreka ulaganjima. No, iako se u empirijskoj literaturi može pronaći potvrda da korištenje eura pozitivno utječe na tokove izravnih ulaganja, i tu također postoje velike razlike u veličini i važnosti procijenjenog učinka, navode autorice u zaključku svog rada.

>>>Sever: Ne treba čekati euro, stvoreni su svi preduvjeti da plaće rastu već ove godine

Autorice procjenjuju da bi učinci uvođenja eura na hrvatski turizam mogli biti pozitivni s obzirom na njegove specifičnosti.

– Uzme li se u obzir činjenica da je većina hrvatskih turističkih konkurenata, kao i većina posjetitelja, već u europodručju, tim je veća potencijalna korist od uvođenja eura, napominju.

Upozoravaju i na manje rizike negativnih učinaka, koji su ponajprije povezani s mogućim porastom cijena usluga nakon uvođenja eura, a prema iskustvima drugih zemalja, on bi mogao biti malo izrazitiji u turističkom sektoru.

Učinak uvođenja eura na rast potrošačkih cijena od 0,1 do 0,3 postotna boda

Andreja Pufnik predstavila je rad “Učinci uvođenja eura na kretanje potrošačkih cijena i percepcije inflacije: pregled dosadašnjih iskustava i ocjena mogućih učinaka u Hrvatskoj”. Rezultati brojnih istraživanja pritom ukazuju da je učinak konverzije nacionalnih valuta u euro na rast potrošačkih cijena u zemljama europodručja u pravilu bio blag i jednokratan, a iznosio je od 0,1 do 0,3 postotna boda.

>>>Bernardić: Ne možemo se tek tako odreći suverenosti, Hrvatska nije spremna za euro

Također, ni u novim zemljama članicama nije prelazio 0,3 postotna boda.

Kako navodi Pufnik, cijene najčešće rastu jer poduzeća mogu zaokruživati iznose na više, kao i zbog toga što troškove konverzije prelijevaju na potrošače. Pritom se ocjenjuje da bi doprinos uvođenja eura na inflaciju u Hrvatskoj mogao iznositi 0,2 postotna boda u pogledu indeksa potrošačkih cijena, a 0,37 postotnih bodova kada je u pitanju harmonizirani indeks potrošačkih cijena.

>>>Bago: Ulaskom u eurozonu izvoznici će postati konkurentniji

Zaključno, ocijenjeno je da bi učinak uvođenja eura imao veći učinak na rast cijena košarice građana s višom razinom dohotka, jer je kod njih veći udio proizvoda koji će poskupjeti zbog konverzije, navodi Pufnik.

Od ostalih radova, Karlo Kotarac, Davor Kunovac i Rafael Ravnik su predstavili onaj “Usklađenost poslovnih ciklusa i ekonomskih šokova između Hrvatske i država europodručja”, Mirna Dumičić, Igor Ljubaj i Ana Martinis autori su rada “Perzistentnost euroizacije u Hrvatskoj”, dok je “Je li euro optimalna valuta za Hrvatsku?” naziv rada Mislava Brkića i Ane Šabić.

Kako napominju iz HNB-a, svi znanstveni radovi dostupni su na internetskoj stranici euro.hnb.hr

Komentari