24. prosinac 2014.

Hoće li lokalna samouprava podizati cijene zbog Vladine mini porezne reforme?

I dok će poreznom mini reformom Vlada od početka iduće godine rasteretiti oko milijun građana, lokalne samouprave ostat će bez dijela prihoda pa će idućih mjeseci odlučivati kako će ih kompenzirati - podizanjem stope prireza ili cijena komunalija ili, pak, racionalizacijom troškova.

Vlada je izmjenama poreza na dohodak od početka iduće godine porezno rasteretila oko milijun građana. Ukratko, povećan je osobni odbitak s 2.200 na 2.600 kuna, porezni odbitak za umirovljenike s 3.400 na 3.800 kuna, kao i za građane na potpomognutim područjima, i to u prvoj kategoriji sa 3.200 na 3.500 kuna a u drugoj kategoriji s 2.700 na 3.000 kuna.

Nadalje, sada se stopom od 40 stopom oporezuju plaće od 8.800 kuna, a od nove godine ta se granica pomiče na 13.200 kuna. Time bi se primanja građana, primjerice s prosječnom plaćom od 5.500 kuna mjesečno, na godišnjoj razini povećala za 2.000 kuna.

I dok bi to moglo olakšati financijsku situaciju građana, čelni ljudi županija, gradova i općina izračunali su da će zbog spomenutih izmjena godišnje izgubiti od 1,8 milijardi kuna do, po nekim projekcijama, čak i dvije milijarde kuna. Samo Zagreb izgubit će 840 milijuna kuna.

Kako bi ublažila njihovo nezadovoljstvo, Vlada im novim setom zakona planira vratiti otprilike pola iznosa od 1,8 milijardi kuna. Izmijenjen je pritom Zakon o financiranju jedinica lokalne i regionalne samouprave, tako da će povećati udio gradova i općina u podijeli prihoda od poreza na dohodak sa 56,5 na 60 posto, pa Vlada na taj način gradovima vraća 400 milijuna kuna. Sa 60 milijuna kuna obeštećuje županije kojima udio u podjeli prihoda od poreza na dohodak diže sa 16 na 16,5 posto.

S dodatna 232 milijuna Vlada će pomoći gradovima i općinama povećanjem njihova udjela u prihodima od poreza na promet nekretnina sa 60 na 80 posto, a odriče se i 1,5 posto prihoda od poreza na dohodak. No, čini se da je to tek kap u moru što se tiče potreba lokalnih vlasti.

Gradske vlasti Rijeke, čiji proračun ostaje bez 57 milijuna kuna, dignule su prirez od iduće godine sa 12 na 15 posto, što bi im moglo donijeti dodatnih 11 milijuna kuna. Tako će Riječani s jedne strane dobiti manji porez, a s druge veći prirez.

No, činjenica je da lokalne samouprave još traže pravi način kako bi namaknule poreznom reformom izgubljene novce. Prijete setom nameta, od kojih je povećanje prireza samo jedan segment. U igri su još i povećanje cijena komunalija, vrtića i prijevoza, i vrlo vjerojatno bitno rezanje ulaganja u infrastrukturne projekte, čak i smanjenje socijalnih davanja.

Josipa Rimac, potpredsjednica Udruge gradova u RH, i gradonačelnica Knina ustvrdila je ranije da je zbog porezne mini reforme grad koji vodi izgubio 2,4 milijuna kuna. Kninsko Gradsko vijeće u četvrtak 18. prosinca usvojilo je gradski proračun za 2015. u visini od 49,8 milijuna kuna. Unatoč manjku novca, odlučeno je da neće biti otpuštanja u gradskoj upravi i gradskim ustanovama, ali, po riječima Rimac, pripremili su i taj scenarij. Kako je kazala, vidjet će što će se događati u prva tri mjeseca idućeg godine.

Karlovac iduće godine ostaje bez 20 milijuna kuna, a taj gubitak namjerava kompenzirati dizanjem prireza sa 12 na 14 posto, ali i smanjivanjem plaća i otpuštanjem zaposlenih, te porastom cijena komunalne naknade.

Uvođenju prireza pribjegle su i vlasti Donje Stubice, i to u iznosu od 10 posto, jer će poreznim izmjenama izgubiti od 600 do 700 tisuća kuna.

Gradonačelnik Velike Gorice Dražen Barišić najavio je da neće povećavati cijene vrtića i komunalnih usluga, već će smanjiti plaće svima onima koji ih dobivaju iz gradskog proračuna. Poreznom reformom Velika Gorica izgubila je 20 milijuna kuna. Toliko će od sljedeće godine izgubiti i Koprivnica, grad koji još nije uveo prirez.

Velikogorički recept otprilike je ono čemu se nadaju u Vladi. Potpredsjednik Vlade Branko Grčić istaknuo je tijekom nedavnog sastanka sa najjačim hrvatskim izvoznicima kako bi gradonačelnici i načelnici trebali voditi računa da ne preopterete građane nego da se okrenu sebi, svojim proračunima i mogućoj racionalizaciji.

U međuvremenu, Udruga gradova dovršava Nacrt prijedloga za pokretanje postupka ocjene suglasnosti Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave s Ustavom Republike Hrvatske.

Ističu kako će njihov prijedlog biti upućen Ustavnom sudu Republike Hrvatske u ime Udruge gradova, na temelju odredbe članka 38. Ustavnog zakona o Ustavnome sudu Republike Hrvatske, sve sukladno jednoglasno usvojenom Zaključku sa sjednice Predsjedništva održane 10. prosinca 2014. u Zagrebu.

Željko Turk, gradonačelnik Zaprešića koji gubi dvanaest milijuna kuna i aktualni predsjednik Udruge gradova, traži da ih Vlada počne tretirati kao partnere kada je riječ o izmjenama zakona koji se tiču gradova, općina i županija. Turk Zaprešićanima već najavljuje smanjivanje socijalnih prava te dizanje komunalne naknade.

Kako bi se pokrio manjak, Udruga gradova, među ostalim, traži da se poveća porez na kuće za odmor s tri na pet posto, povećanje dopuštene stope poreza na potrošnju na pet posto, da se određeni dio PDV-a raspodjeli lokalnoj samoupravi, da se iz državnog proračuna isplaćuju plaće zamjeniku gradonačelnika iz redova manjina...

Cappelli: prirez bi mogao rasti za 2-3 postotna boda

Gari Cappelli, dugogodišnji gradonačelnik Malog Lošinja (HDZ), izjavio je za Hinu kako bi gradovi koji se odluče dizati stopu prireza to mogli napraviti za prosječnih dva do tri postotna boda.

"Vjerujem da će gradovi koji se za to odluče dizati stopu prireza za prosječnih dva do tri posto. Vidjet ćemo što će se događati, dizanje te stope je samo jedan od načina kompenziranja gubitka. Sigurno će, međutim, neki pribjeći toj metodi. Drugi će dići cijenu komunalija. I sad postavljam pitanje: što nekom građaninu znači kada mu s jedne strane daš 50 kuna a s druge mu uzmeš. Možda se nađe i neki drugi modus, ja sam za to da se ne uzima građanima već da se dodatno oporezuje luksuz, vikendice primjerice", kazao je Cappelli.

Mali Lošinj je, tvrdi Cappelli, poreznim izmjenama izgubio od 3,5 do 4 milijuna kuna. Manjak će nadoknaditi smanjenjem plaća svima onima koji ovise o gradskom proračunu (150 ljudi) i to za osam do 12 posto. Ukidaju se i dvije turističke ambulante, a izdaci prema ustanovama gdje grad nije osnivač (škole) smanjuju se za 30 posto.

Prema nedavno objavljenim podacima na stranicama Porezne uprave, vidljivo je da je već ove godine Hrvatska Kostajnica digla prirez sa 4 na 6 posto, Lasinja sa 6,6 na 10 posto, dok je Kloštar Podravski udvostručio stopu prireza pa sada iznosi pet posto, a Daruvar za 0,5 postotnih poena, na 10 posto. U Pakracu je stopa prireza skočila sa 7,5 na 10 posto, u Iloku i Antunovcu s 5 na 10 posto, u Pazinu s 5 na 9, a Svetom Lovreču sa 4 na 5 posto.

Zadrani su jedini u 2014. zabilježili snižavanje stope prireza, sa 12 na 10 posto. Ipak, i to je bilo kratkoga vijeka, jer su gradske vlasti odlučile od početka iduće godine ponovno vratiti prirez na 12 posto, a podigle su i porez na vikendice s s 12 na 15 kuna po metru četvornom dok nastoje ‘pokrpati‘ proračun koji će zbog Vladinih novih poreznih mjera ostati bez oko 28 milijuna kuna.