Zbog odluke Europske središnje banke da počne masovno kupovati državne obveznice, ubuduće će dugovi Italije, Španjolske, Grčke, Portugala i drugih članica biti pokriveni iz ECB-ove novčane emisije.
Prezadužene zemlje više neće biti izložene na milost i nemilost tržištu kapitala na kojem su podizale kredite s rastućim kamatama. U vraćanju dugova sada će im djelomice pomoći ECB, što bi trebalo smiriti i divljanje kamata. Hrvatska narodna banka također može neizravno kupovati državni dug, a svojim ciljanim mjerama može pomoći ne samo tečaju kune, nego gospodarstvu i zapošljavanju ljudi. Kako piše Novi list, profesor monetarne politike na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, Ivan Lovinović, kaže kako je ECB time najavio monetizaciju javnog duga, od čega se u Hrvatskoj, tvrdi Lovrinović, godinama bježi kao vrag od križa.
– Ako takva intervencija ECB-a bude pretjerana i ako vremenski bude dugo trajala, zaprijetit će rastom inflacije. Dok se javni dug monetizira, naime, u realnom gospodarstvu se ništa ne događa - upozorava Lovrinović. No, smatra da bi iz najnovijeg zaokreta u ECB-u korisne zaključke mogli izvući hrvatska središnja banka i guverner Boris Vujčić . – U Hrvatskoj se stalno pozivamo na praksu EU-a i rado je prihvaćamo. Međutim, HNB vodi politiku koja se razilazi s politikom ECB-a, na čelu s Mariom Draghijem. Iz EU poslana nam je poruka da trebamo koristiti svoju monetarnu suverenost, a ne samo čekati kad će doći neki inozemni kredit - rekao je Lovrinović za Novi list.