Hrvatska

Horvat najavio promjenu bodovanje kod indeksa razvijenosti hrvatskih regija

Darko Horvat
Lider/Hina

Ministar poduzetništva i obrta Darko Horvat rekao je u četvrtak u Dubrovniku kako će se uskoro mijenjati sustav bodovanja indeksa razvijenosti hrvatskih regija, a najavio je i kako će se uskoro na jugu Hrvatske otvoriti i podružnica Hrvatske banke za obnovu i razvoj (HBOR).

Ministar je u Dubrovniku održao radni sastanak sa županom dubrovačko-neretvanskim Nikolom Dobroslavićem, gradonačelnicima i načelnicima s juga Hrvatske, predstavnicima Regionalne razvojne agencije DUNEA te čelnicima Obrtničke komore županije i Hrvatske gospodarske komore – Županijske komore Dubrovnik na temu ”Predstavljanje mjera i programa poticanja poduzetništva Ministarstva poduzetništva i obrta u 2016.”, na kojem se među ostalim raspravljalo i o problemima koje poduzetnicima donosi postojeći sustav bodovanja razvijenosti regija.

”Neću se uplitati u sam zakon kojim se događa indeksacija, ali sustav bodovanja koji je osmišljen, i koji je bio jednim dijelom zatečen, treba mijenjati. Od nerazvijenih do najrazvijenijih imate raspon bodovnog sustava od 1 do 10. Možda raspon treba ostati, ali doprinos tog dijela bodovanja ne smije prevagnuti u ukupnom gabaritu dobivenih bodova, jer tada poduzetnici iz ovog kraja neće biti pod istim uvjetima kao poduzetnici iz nekih drugih regija u smislu bespovratnih potpora”, rekao je Horvat te najavio kako bi se sve djelatnosti u koje je uključen rad sa strancima mogle transformirati u izvoznu djelatnost čime bi se otvorio pristup novim fondovima i sredstvima.

Ustvrdio je kako je do današnjeg dana u proteklih šest mjeseci Ministarstvo poduzetništva i obrta na područje RH donijelo više od 2,5 milijarde kuna svježeg kapitala, a najavio je kako će se taj iznos popeti uskoro i na tri milijarde kroz dva natječaja za koje se čeka odobrenje Europske komisije.

”Ta sredstva su stigla u obliku bespovratnih potpora, kvalitetnih državnih jamstava, uključivo i kreditnih državna aranžmana koji će se kroz nekoliko dana kroz Hrvatsku agenciju za malo gospodarstvo (HAMAG) transformirati u sustav mikro, malih i srednjih trgovačkih društava. Podijelit će se preko 120 milijuna eura kreditnih aranžmana s kamatnom stopom od 0,5 do 1,5 posto kamate, i ova filozofija subvencije kamatnih stopa od strane Županije i ministarstva ili lokalnih jedinica time gubi svoju potrebu tako da će i gradovima i Županijma ostati više novca u proračunu za neke druge djelatnosti”, rekao je te dodao kako je jučerašnjom odlukom Upravnog odbora HAMAG-a, ta agencija počela preobražaj u financijsku instituciju.

”Mi ćemo u županijske regionalne centre zaposliti po jednog djelatnika koji će za početak biti u sklopu regionalnih razvojnih agencija. Oni će biti servis hrvatskom poduzetniku u smislu servisiranja i zaprimanja svih onih aplikacija i zahtjeva koji su se dosad dostavljali ili poštom ili na Ministarsvo poduzetništva. Neće više biti potrebe da se iz Dubrovnika ili Osijeka putuje u Zagreb da bi se predala ili dopunila aplikacija ili da bi se bilo što napravilo, a da se može riješiti u Dubrovniku”, rekao je ministar poduzetništva te dodao kako je prema strateškom planu HBOR-a i Dubrovnik lokacija koja će uskoro dobiti filijalu te institucije.

Horvat je najavio kako će u suradnji s Ministarstvom rada i mirovinskog sustava te HZZ-om biti podijeljeno preko dvije tisuće stipendija za deficitarna zanimanja, ali najavio i neke promjene u proceduri davanja takvih stipendija.

”To više neće biti jednostruka odluka Ministarstva nego ćemo to napraviti u suradnji sa županijama i podružnicama HZZ-a, koji će nam napraviti identifikaciju onih zanimanja koja se na određenom području smatraju deficitarna. Za ovu školsku godinu osigurano je preko 35 milijuna kuna, a stipendija će iznositi devet tisuća kuna. Cjelokupni izvor financiranja takvog projekta su strukturni fondovi”, rekao je Horvat.

Ministar poduzetništva i obrta rekao je i kako je u završnoj fazi pripreme novih 50 milijuna kuna iz Europskog socijalnog fonda gdje su ciljane skupine žene poduzetnice, mladi poduzetnici, hrvatski branitelji, invalidi rada, te kako dva natječaja, prvi za izgradnju poduzetničkih potpornih institucija, te drugi za izgradnju poduzetničke infrastrukture čekaju zeleno svjetlo Europske komisije.

Odgovarajući na novinarski upit o tome što država radi da bi pomogla radnicima tvrtke Inkop koji su u štrajku, Horvat je odgovorio kako ne bi raspravljao o samo jednom gospodarskom subjektu.

”Mi smo na radnom dijelu sastanka imali i brodogradilište Greben koje je u problemima, ali njihovi problemi su danas rješivi. Meni je intencija da svakom poduzeću koje ima proizvod i tržište, da mu sve državne institucije trebaju izaći u susret ne samo da spase 20 ili 50 radnih mjesta, nego da bi spasili znanje, tehnologiju, iskustvo, a u konačnici onda i radna mjesta”, rekao je te u odgovoru na drugo pitanje dodao i kako nije upoznat s detaljima o pregovaračkom timu Ina-Mol.

Najavu suradnje HSLS-a i HDZ-a nije htio komentirati jer se ”njegove izjave izvuku iz konteksta”.
”Kada terenski razgovori završe gospodin Plenković će stati pred kameru i točno reći s kime je razgovarao i što je dogovorio”, rekao je Horvat.

Upitan za komentar navoda njegovog prethodnika u tom resoru Gordana Marasa o tome da će inzistirati na dobrovoljnoj članarini u Hrvatskoj gospodarskoj komori, Horvat je odgovorio kako je na jučerašnjoj sjednici Vlade donijeta odluka o ukidanju 13, te umanjenju 11 neporeznih nameta.

”To je ukupno 250 milijuna kuna, a jedan od njih je anuliranje obveze plaćanja članarine za novoosnovana trgovačka društva u prvoj godini rada. Korak po korak doći ćemo do toga da HGK i HOK, kao i HBOR kao i HAMAG transformiramo u jedan puni servis hrvatskom poduzetniku i vjerujem da bi se to dogodilo u punom mandatu ove Vlade”, rekao je Horvat te najavio skoru realizaciju projekta Jugoistočnog europskog centra za poduzetništvo i poduzetničko učenje (SEECEL).

”Do 30. studenog završit će se zgrada SEECEL-a i bit će u potpunosti opremljena. Dotad ćemo imati jednu intenzivnu fazu lobiranja i preko službene diplomacije i preko naših europarlamentaraca s željom i intencijom da nam nakon 30. studenog taj regionalni centar transformira u jednu europsku agenciju. To bi bio jedan osjetni iskorak ne samo regije nego svih 28 zemalja EU koji bi se tad usuglasili da Hrvatska dobije prvu europsku agenciju, odnosno da prvi dio Bruxelleskse administracije bude, tj. završi na području RH”, zaključio je Horvat.

Komentari