Zbog čega Hrvati odlaze u inozemstvo? Koji su njihovi motivi te što o razlozima iseljavanja misle oni koji (još uvijek) žive u Hrvatskoj, MojPosao otkriva u velikom istraživanju, provedenom na gotovo 1300 ispitanika.
U istraživanju je sudjelovalo 43 posto ispitanika koji imaju iskustvo rada u inozemstvu, te njih 57 posto koji to iskustvo nemaju.
Njemačka uvjerljivo ‘obećana zemlja‘ za Hrvate
Među ispitanicima s iskustvom rada izvan Hrvatske gotovo polovica (45%) još uvijek boravi u inozemstvu.
Gotovo polovica ispitanika s radnim iskustvo izvan Hrvatske boravila je u Njemačkoj (48%), koju bi odabralo i 63% ispitanika iz Hrvatske kada bi se odlučili na odlazak.
>>>Svakog dana iz Hrvatske se iseljava 180 osoba
Tek 13% ispitanika s iskustvom rada izvan Hrvatske radilo je u Austriji, a njih 9% u Irskoj, dok su ispitanicima iz Hrvatske upravo te dvije zemlje poželjna odredišta (53% odabralo bi rad u Austriji, a njih 50% u Irskoj).
[caption id="attachment_347887" align="aligncenter" width="670"]
U kojoj zemlji ste radili?[/caption]
Polovica ispitanika izvan Hrvatske (48%) boravi ili su boravili u inozemstvu od 1 do 5 godina. Njih 37% u inozemstvu boravi ili su boravili do godinu dana, a 13% ispitanih je trajno preselilo.
Čak 50% ispitanika iz Hrvatske trajno bi preselili u inozemstvo, njih 39% u inozemstvu žele boraviti od 1 do 5 godina, a njih 4% do godinu dana.
Zanimljivo je da su ispitanici iz Hrvatske koji imaju obitelj s djecom u najvećoj mjeri spremni na trajno preseljenje (52%) ili na preseljenje od 2 do 5 godina (33%) te da u inozemstvo ne želi svega 7% ispitanika iz Hrvatske.
[caption id="attachment_347896" align="aligncenter" width="669"]
Koliko ste boravili/koliko biste željeli boraviti u inozemstvu?[/caption]
Bolji standard i svjetonazor glavni razlozi odlaska u inozemstvo
Ispitanici s iskustvom rada izvan Hrvatske, kao i oni iz Hrvatske, navode iste razloge za odlazak iz zemlje. To su bolji standard, svjetonazor i moralne vrijednosti te, na trećem mjestu, bolje plaćen posao u struci.
>>>HUP: 42% iseljenika ne planira se vratiti u Hrvatsku
Ispitanici u komentarima kao razloge odlaska navode još nemogućnost pronalaska posla u Hrvatskoj, veliku birokraciju, korupciju te nepoštivanje zakona.
[caption id="attachment_347898" align="aligncenter" width="669"]
Koji je bio/bi bio glavni razlog traženja posla u inozemstvu?[/caption]
Kao najveći izazov prilikom odlaska u inozemstvo ispitanici iz obje skupine navode odvojenost od obitelji i prijatelja, rješavanje stambenog pitanja te prilagodbu novom mentalitetu. Pod ‘nešto drugo‘ ispitanici kao razlog navode svladavanje stranog jezika.
[caption id="attachment_347901" align="aligncenter" width="670"]
Što vam je/bi vam bio najveći izazov prilikom odlaska u inozemstvo?[/caption]
Prihvaćaju li iseljenici poslove koje se srame raditi u Hrvatskoj?
Većina ispitanika s iskustvom rada izvan Hrvatske (73%) posao su pronašli prije odlaska u inozemstvo. Isto bi učinilo i 81% ispitanika koji borave u Hrvatskoj.
Trećina ispitanika (32%) s iskustvom rada izvan Hrvatske pristala je raditi posao koji ne bi radili u Hrvatskoj. Njih 68% tu su mogućnost odbili. Kao glavne razloge za prihvaćanje takvog posla ispitanici navode visinu plaće (46%) te osjećaj cijenjenosti od strane poslodavca u inozemstvu (41%).
>>>Liječnička komora: Novi Zakon potaknut će odlazak liječnika iz Hrvatske
Ispitanici iz Hrvatske u većoj bi mjeri pristali raditi posao koji ne žele raditi u Hrvatskoj (48%), dok na to ne bi pristalo njih 47%. Smatraju da iseljenici rade poslove koje ne bi radili u Hrvatskoj zbog visine plaće (86%) te osjećaja cijenjenosti od strane poslodavca (70%). Zanimljivo, njih 15% smatra da je razlog i sram obavljanja posla te vrste u Hrvatskoj, dok to potvrđuje tek 1% ispitanika s iskustvom rada izvan Hrvatske.
[caption id="attachment_347902" align="aligncenter" width="669"]
Razlozi prihvaćanja posla koji ne biste radili u Hrvatskoj[/caption]
Ispitanici koji su u inozemstvu prihvatili posao koji nisu željeli raditi u Hrvatskoj, učinili su to radi plaće od 1000 do 2000 eura (29%) te radi plaće veće od 2000 eura (21%). Pritom su žene (83%) spremnije raditi slabije plaćene poslove od muškaraca (62%).
Iako ispitanici iz Hrvatske u većoj mjeri izražavaju spremnost prihvatiti posao koji ne bi radili u Hrvatskoj, u većoj mjeri za to priželjkuju i plaću višu od 2000 eura (35%).
[caption id="attachment_347903" align="aligncenter" width="670"]
Za koju plaću ste radili/biste radili posao koji ne želite raditi u Hrvatskoj?[/caption]
Obitelj i prijatelji glavni razlog povratka iz inozemstva ili ostanka u Hrvatskoj
Među ispitanicima s iskustvom rada izvan Hrvatske gotovo polovica (45%) još uvijek boravi u inozemstvu. Ispitanici koji su se vratili iz inozemstva kao glavni razlog povratka navode obitelj i prijatelje (27%) te da su planirali povratak i prije odlaska u inozemstvo (25%).
Najmanje ispitanika kao razlog povratka navodi da ne žele više raditi posao koji su radili u inozemstvu (3%) te previsoku cijenu stanovanja u inozemstvu (2%).
[caption id="attachment_347904" align="aligncenter" width="670"]
Prednosti ostanka u Hrvatskoj[/caption]
Razmatrajući prednosti ostanka u Hrvatskoj, ispitanici iz obje skupine na prvo mjesto stavljaju obitelj i prijatelje - 59% s iskustvom rada izvan Hrvatske te 70% iz Hrvatske.
Zanimljivo je da ispitanici s iskustvom rada izvan Hrvatske kao drugi razlog navode da ‘nema benefita‘ (34%), dok se ispitanicima iz Hrvatske na drugom mjestu nalazi sređena imovinska situacija/stambeno pitanje (31%).
>>>Mobilnost EU građana: Veći odljev ljudi od Hrvatske bilježe Rumunjska i Litva
I jednima i drugima na dnu popisa prednosti ostanka u Hrvatskoj nalaze se patriotizam, svjetonazor te obrazovni sustav.
Demografija
U istraživanju je sudjelovalo najviše ispitanika u dobi između 26 i 35 godina, kako iseljenika (40%) tako i onih iz Hrvatske (45%). Slijede ispitanici od 36 do 45 godina (34%, odnosno 28%), stariji od 46 godina (21% izvan Hrvatske, 17% iz Hrvatske) te mlađi od 25 godina (5%, odnosno 10%).
Gotovo polovica ispitanika ima završenu visoku stručnu spremu (46% izvan Hrvatske, 48% iz Hrvatske) Slijede ispitanici sa srednjom stručnom spremom (36% ispitanika u obje skupine) te višom stručnom spremom (16% izvan Hrvatske, 14% iz Hrvatske).
Najviše ispitanih iseljenika u inozemstvo je otišlo iz Zagreba i okolice (39%) te Istočne Hrvatske (20% ispitanika), dok su u najmanjoj mjeri u inozemstvo otišli ispitanici iz Sjeverne Hrvatske (8%).
[caption id="attachment_347906" align="aligncenter" width="670"]
Regija iz koje ste otišli u inozemstvo[/caption]
Ispitanici s iskustvom rada u inozemstvu u najvećoj su mjeri zaposleni (85%), njih 14% je nezaposleno, a 1% čine umirovljenici. Među ispitanicima iz Hrvatske zaposlenih je 85%, nezaposlenih 16%, a 2% ispitanika još se školuje.
Ispitanici iz obje skupine u najvećoj mjeri imaju obitelj (s djecom).
[caption id="attachment_347899" align="aligncenter" width="669"]
Status ispitanika[/caption]