30. rujan 2015.

Hrvatska drži korak s promjenama na globalnoj razini, napredak zahtijeva provođenje strukturnih reformi

Miro Soldić
Miro Soldić

To što smo zadržali isto mjesto kao i prošle godine ne znači da stagniramo, već da trčimo istim tempom kao i druge države - istaknuo je Ivica Mudrinić, predsjednik Nacionalnog vijeća za konkurentnost (NVK) na predstavljanju rezultata „Izvješća o globalnoj konkurentnosti 2015.-2016.“ na kojem je Hrvatska je zauzela 77. mjesto, odnosno zadržala je isti poziciju kao i prošle godine.

Švicarska, kao najkonkurentnija zemlja na svijetu, zadržala je vodstvo na ljestvici i ove godine, a slijede Singapur, SAD, Njemačka i Nizozemska. Od zemalja s kojima se uspoređujemo, napredak bilježe Slovenija (+11 mjesta), Slovačka (+8), Češka (+6), Makedonija, Rumunjska i Poljska. Hrvatska, Bugarska, Grčka i Srbija su zadržale prošlogodišnju poziciju dok Mađarska i Crna Gora bilježe pad za 3 mjesta.

- Prije 30 godina mi bismo bili prvi među ovim državama, ali unazadio nas je rat, a u međuvremenu smo propustili i neke druge prilike za promjene – izjavio je Mudrinić.

Hrvatska na 77. mjestu i ocjenom od 4,1 drži korak s promjenama na globalnoj razini. Bitan napredak zahtijeva provođenja strukturnih reformi ključnih za dugoročni održivi gospodarski razvoj. I nadalje jasno su vidljiva područja u kojima su potrebne intenzivnije reforme, pogotovo u makroekonomskom okruženju gdje je uočen pad za 16 mjesta i razvoju financijskog tržišta za 14 mjesta.

Ovogodišnji rezultati Hrvatske pokazuju blago poboljšanje ocjene faktora visokog obrazovanja i treninga (51.), efikasnosti tržišta rada (105.), tehnološke spremnosti (43.) te inovacija (92.), dok je i ove godine zamjetan pad ocjene makroekonomskog okruženja (107.) i razvoja financijskog tržišta (88.).

- Konkurentnost ne znači nisku cijenu rada, kao što vidimo po vodećim zemljama na ljestvici, već se temelji na inovativnosti, kreativnosti i znanju. Ako želimo biti konkurentni, moramo ulagati u obrazovanje – poručio je Mudrinić, dodavši kako je naš potencijal daleko iznad onog što smo realizirali.

Istraživanje o globalnoj konkurentnosti se temelji na stavovima više od 14 tisuća rukovoditelja iz 140 zemalja i službenoj statistici, a Hrvatska je uključena od 2002. godine. Svjetski gospodarski forum definira konkurentnost kao set institucija, politika i faktora koji određuju razinu produktivnosti jedne zemlje. Metodologija se temelji na analizi 12 faktora konkurentnosti koji uključuju institucije, infrastrukturu, makroekonomsko okruženje, zdravlje i osnovno obrazovanje, visoko obrazovanje i trening, efikasnost tržišta rada, efikasnost tržišta roba, tehnološku spremnost, financijsko tržište, veličinu tržišta, poslovnu sofisticiranost i inovativnost.