Institut za razvoj poslovnog upravljanja (IMD) iz Lausanne, čiji je partner-institut Nacionalno vijeće za konkurentnost, objavio je danas najnovije rezultate Godišnjaka svjetske konkurentnosti 2014. prema kojem je Hrvatska zauzela 59. mjesto od ukupno 60 vodećih svjetskih ekonomija.
Ovogodišnji pad pozicije za jedno mjesto svrstava Hrvatsku među najlošije zemlje po konkurentnosti između razvijenih zemalja. Ljestvica konkurentnosti prikazuje više od 300 kriterija od kojih se 2/3 odnose na statističke indikatore, a 1/3 na istraživanje mišljenja gospodarstvenika.
Godišnjak svjetske konkurentnosti IMD pobuđuje posebno zanimanje poslovne i političke zajednice jer donosi aktualne statističke i anketne podatke o gospodarski najbitnijim zemljama svijeta, vrlo bitne u svijetlu neujednačenog izlaska pojedinih zemalja iz globalne krize. Metodologija IMD-a temelji se na analizi 4 faktora konkurentnost, i to su: gospodarski rezultati, efikasnost javnog sektora, efikasnost poslovnog sektora i infrastruktura, te 5 indeksa za svako područje.
- Analiza ukazuje na nužno pokretanje prioritetnih reformi bez odgađanja ili čekanja neku bolju priliku. Svi koji su u obvezi i mogućnosti moraju pokrenuti procese koji će poboljšati našu poziciju na ljestvici konkurentnosti i time stvoriti preduvjete za pokretanje investicija i stvaranja novih radnih mjesta.- ističe Ivica Mudrinić, predsjednik Nacionalnog vijeća za konkurentnost.
SAD je zadržala prvu poziciju posebno zahvaljujući otpornosti svojeg gospodarstva, povećanju zapošljavanja i dominantnoj ulozi u tehnologiji i infrastrukturi. Švicarska (2.), Singapur (3.) i Hong Kong (4.) nastavljaju napredovanje zahvaljujući izvozu, poslovnoj učinkovitosti i inovacijama. Kina (21.) i Japan (24.) također su poboljšale svoju konkurentnost. U slučaju Japana, slabi jen je povećao konkurentnost i time potaknuo pozitivan učinak na gospodarstvo.
U Europi najkonkurentnije zemlje su Švicarska (2.), Švedska (5.), Njemačka (6.) i Danska (9.), zahvaljujući postupnom gospodarskom oporavku čiji se uspjesi oslanjaju na izvozno okrenutu proizvodnju, na snažno malo i srednje poduzetništvo (SMEs) te fiskalnu disciplinu.
Od zemalja BRICS-a Rusija (38.) i Južna Afrika (52.) bilježe porat konkurentnosti. Kina (23.) bilježi pad djelomično zbog poslovnog okruženja, dok Indija (44.) i Brazil (54.) bilježe pad zbog neučinkovitog tržišta rada i neučinkovitog poslovnog upravljanja.
Od zemalja novih članica EU, Rumunjska (47.) bilježi najveći rast od čak 8 pozicija u odnosu na prošlu godinu. Češka (33.), Slovačka (45.) i Bugarska (56.) imaju lagani uzlazni trend, dok su Poljska (36.) i Slovenija (55.) pogoršale svoju poziciju na ovogodišnjoj ljestvici konkurentnosti.
Podsjetimo, od uvrštenja Hrvatske u rang ljestvicu IMD-a jedino u 2008. godini imali smo realno poboljšanje pozicije, te se iza Hrvatske nalazilo 6 zemalja (Indonezija, Argentina, Meksiko, Južna Afrika, Ukrajina i Venezuela). Nažalost u posljednjih šest godina to je izgubljeno i iza Hrvatske se nalazi samo Venezuela koja drži posljednju poziciju.
Pored ukupne pozicije na rang ljestvici vrlo je bitno promatrati i dinamiku finalne ocjene konkurentnosti. Razvidno je kako se ocjena naše konkurentnosti u razdoblju 2006.-2009. bitno poboljšala, a u razdoblju 2011.-2014. bilježimo kontinuirani pad konkurentnosti, odnosno Hrvatska zaostaje za najkonkurentnijim zemljama svijeta. Dok je u 2011. godini ukupna ocjena konkurentnosti Hrvatske bila na razini 49.4% o odnosu na najkonkurentniju zemlju svijeta, ta je ocjena u 2014. godini pala na razinu od samo 38.9%