12. veljača 2013.

Hrvatska ima šansu na ‘bio‘ području

Različiti ‘bio‘ sektori, poput biotehnologije, bioenergetike, poljoprivrede i vodoprivrede područja su u kojima Hrvatska ima šansu za daljnji rast i razvoj s obzirom na čistoću i bioraznolikost zemlje.

No, Hrvatska sama mora identificirati strateške sektore i u njima se pametno specijalizirati, u čemu će joj Europska unija biti partner, kazao je danas europski povjerenik za regionalnu i urbanu politiku Johannes Hahn na konferenciji ‘Pametne specijalizacije‘.

Pametna specijalizacija podrazumijeva identifikaciju jedinstvenih obilježja i potencijala svake zemlje i regije, uz isticanje konkurentskih prednosti, a morat će je provesti sve nacionalne i regionalne vlasti diljem Europe radi učinkovitijeg korištenja strukturnih fondova.

Hahn je podsjetio da je regionalna politika pritom glavni investicijski alat Europske unije na putu uravnoteženog i održivog razvoja te da će se upravo u vrijeme priključenja Hrvatske odlučivati o petoj generaciji regionalne politike EU.

O važnosti te politike, istaknuo je, govori i činjenica da je u nedavno prihvaćenom proračunskom okviru Unije za razdoblje od 2014. do 2020. regionalna politika jedno od područja najmanje pogođenih smanjenjem proračuna, kazao je Hahn.

Ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak je na konferenciji, koju su organizirali Opća uprava Europske komisije za regionalni i urbanu politiku i Ministarstvo gospodarstva, najavio da će uskoro započeti i široka javna rasprava u koju se trebaju uključiti državni, privatni i akademski sektor te razmotriti europska iskustva, a u cilju identificiranja sektora u kojima se mora provesti pametna specijalizacija.

Među njima su i neka područja u kojima je Hrvatska već sada na rubu konkurentnosti i koje zapravo treba samo malo pogurati, istaknuo je Vrdoljak te kao primjer naveo prehrambenu, drvnu i metaloprerađivačku industriju, farmaciju, elektroindustriju i sl.

Dodao je i da idućeg mjeseca započinje provedba projekta izrade strategije pametne specijalizacije, koji se s 250 tisuća eura financira iz IPA programa EU. Kada se pametna specijalizacija provede, treba ju provesti kroz inovacijsku strategiju, strategiju industrijske politike i u konačnici kroz strategiju gospodarskog razvoja od 2014. do 2020. godine, a sve se to treba dovršiti do kraja ove godine, istaknuo je Vrdoljak.

Potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja i fondova EU Branko Grčić pritom je istaknuo da trenutno u Hrvatskoj samo četiri gospdoarstva sektora - farmacija, telekomunikacije, energetika i financije tj. bankarstvo, ostvaruju značajniju dodanu vrijednost, od oko 30 tisuća kuna po zaposlenom, dok se u svim ostalim sektorima taj iznos kreće od 6 do 12 tisuća kuna po zaposlenom.

Da bi se to promijenilo, uz ostalo, nužno je povećati ulaganja u znanje, istraživanje i razvoj, koja su 2010. u Hrvatskoj iznosila tek 0,75 posto BDP-a, više no dvostruko manje od EU prosjeka.

Također, prema riječima ministra znanosti, obrazovanja i sporta Željka Jovanovića, nužno je i što jače povezati akademski i ekonomski sektor, odnosno istraživačke projekte približiti konkretnim potrebama gospodarstva.