Hrvatska je među 11 zemalja članica EU-a koje u srednjoročnom razdoblju imaju visok rizik u pogledu održivosti javnih financija
Izvješće o fiskalnoj održivosti daje pregled izazova s kojima su suočene javne financije zemalja članica u kratkročnom (do godinu dana), srednjoročnom (unutar 10 godina ) i dugoročnom razdoblju (preko 10 godina). Izvješće se temelji na jesenskim ekonomskim prognozama koje je Komisija objavila prošle jeseni. U izvješću se konstatira da su javne financije u EU danas održivije nego na početku krizu, ali da ipak postoje znatni izazovi na srednji i dug rok zbog visoke razine duga i starenja stanovništva. Nijednoj zemlji članici ne prijeti visoki rizik za fiskalnu održivost u kratkoročnom razdoblju, dok je u srednjoročnom razdoblju visokom riziku izloženo 11 zemalja članica - Hrvatska, Belgija, Finska, Francuska, Irska, Italija, Portugal, Rumunjska, Slovenija, Španjolska i Velika Britanija. Dugoročno gledajući jedino Slovenija ima visoki rizik za fiskalnu održivost.
- Općenito, za Hrvatsku nema na vidiku znatnih kratkoročnih rizika fiskalnog stresa, iako neke varijable, poglavito primarni deficit, neto međunarodna investicijska pozicija te razina i promjena u udjelu kredita koji se ne otplaćuju, ukazuju na velike kratkoročne izazove, kaže se u izvješću.
Međutim, postoje veliki rizici u srednjoročnom razdoblju iz perspektive analize održivosti duga. Udio kratkročnog duga Hrvatske se smanjuje, tako da nema većih rizika za refinanciranje u kratkoročnom razdoblju. Komisija također navodi da nema većeg tečajnog rizika, iako je dug uglavnom u stranoj valuti, najviše u eurima, zbog tečajne politike HNB-a. Komisija upozorava da analiza održivosti duga pokazuje da bi javni dug u Hrvatskoj u normalmim ekonomskim okolnostima i s nepromijenjenom fiskalnom politikom 2020. narastao na 96,7 posto BDP-a, a 2026. na 105,3 posto BDP-a.