Stopa rizika od siromaštva u Hrvatskoj u 2012. godini iznosila je 20,5 posto, prag rizika od siromaštva za samačko kućanstvo iznosio je 24.122 kune, a za kućanstvo s dvije odrasle osobe i dvoje djece 50.656 kuna, konačni su pokazatelji siromaštva u prošloj godini iz Ankete o dohotku stanovništva koje je danas objavio Državni zavod za statistiku.
Tako je za četveročlano kućanstvo prag rizika od siromaštva u prošloj godini iznosio 4.221 kunu mjesečno, a samačkom je pak kućanstvu za prelazak praga rizika od siromaštva mjesečno trebalo najmanje 2.010 kuna.
Prema podacima Eurostata pak stopa rizika od siromaštva za članice EU-a u prošloj je godini iznosila prosječnih 17 posto.
Najnižu stopu rizika od siromaštva ima Češka 9,6 posto, dok, uz Hrvatsku, još četiri zemlje imaju stopu rizika veću od 20 posto - Bugarska 21,2 posto, Španjolska 22,2 posto, Rumunjska 22,6 posto i Grčka 23,1 posto.
U Hrvatskoj je u prošloj godini stopa rizika od siromaštva prema najčešćem statusu u aktivnosti bila najveća za nezaposlene osobe i iznosila je 42,9 posto, a slijede ostali neaktivni sa stopom od 31,9 posto te umirovljenici 21,8 posto.
Najniža je pak stopa rizika od siromaštva za zaposlene osobe i iznosi 4,9 posto, a za samozaposlene 17 posto.
Prema podacima Ankete u 2012. zabilježeno je 9,7 posto osoba koje žive u kućanstvima koja si ne mogu priuštiti adekvatno grijanje u najhladnijim mjesecima.
Njih 16,2 posto žive u kućanstvima koja si ne mogu priuštiti obrok koji sadrži meso, piletinu, ribu (ili vegetarijanski ekvivalent) svaki drugi dan.
U kućanstvima koja su u posjednjih 12 mjeseci zbog financijskih poteškoća kasnila s plaćanjem računa za režije živi 28,2 posto osoba.
Više od dvije trećine (67,3 posto) osoba pak žive u kućanstvima koja ne mogu podmiriti neočekivani financijski izdatak iz vlastitih sredstava.
Trećine (33,8 posto) osoba živi u kućanstvima koja teško spajaju kraj s krajem, 33 posto u kućanstvima koja spajaju kraj s krajem s malim poteškoćama, dok ih je svega 0,3 posto u kućanstvima koja spajaju kraj s krajem vrlo lako.
Čak 62 posto osoba živi u kućanstvima kojima su ukupni troškovi stanovanja znatno financijsko opterećenje, a samo 3 posto kojima ti troškovi nisu financijsko opterećenje.
Također, 71,1 posto osoba živi u kućanstvima koja ne mogu platiti tjedan dana godišnjeg odmora izvan kuće za sve članove svoga kućanstva.
Pokazatelji siromaštva izračunati su iz Ankete o dohotku stanovništva, a prag rizika od siromaštva utvrđuje se tako da se za sva kućanstva izračuna ekvivalentni dohodak po članu kućanstva. Zatim se utvrđuje srednja vrijednost (medijan) distribucije dohotka i 60 posto od izračunane srednje vrijednosti čini prag rizika od siromaštva. Osobe čiji je dohodak ispod praga u većem su riziku od siromaštva od ostalih, ali ne žive nužno u oskudici, objašnjavaju iz DZS.
Stopa rizika od siromaštva je postotak osoba koje imaju raspoloživi ekvivalentni dohodak ispod praga rizika od siromaštva.
Po konačnim podacima DZS-a, postotak osoba u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti u prošloj godini iznosi 32,3 posto.
Taj se pokazatelj odnosi na one osobe koje su u riziku od siromaštva ili u teškoj materijalnoj deprivaciji ili žive u kućanstvima s vrlo niskim intenzitetom rada.
Pokazatelj osobe u teškoj materijalnoj deprivaciji prikazuje postotak osoba koje žive u kućanstvima koja si ne mogu priuštiti najmanje četiri od devet stavaka materijalne deprivacije i u 2012. iznosi 15,4 posto.
Po podacima DZS-a, usporedba osnovne stope i stope rizika od siromaštva prije socijalnih transfera pokazuje da izuzimanje socijalnih transfera iz dohotka utječe na povećanje postotka osoba koje su u riziku od siromaštva s osnovnih 20,5 posto na stopu od 30,4 posto.
Ako se iz dohotka izuzmu i socijalni transferi i mirovine, tada stopa rizika od siromaštva iznosi 45,7 posto.