Institute for Management Development (IMD) iz Lausanne, čiji je partner-institut Nacionalno vijeće za konkurentnost, objavio je danas najnovije rezultate ‘Godišnjaka svjetske konkurentnosti 2012.‘ prema kojem je Hrvatska zauzela 57. mjesto od ukupno 59 vodećih svjetskih ekonomija.
Treba naglasiti da je riječ o elitnom krugu zemalja u koji ne ulaze nerazvijene zemlje ili zemlje s nepouzdanom statistikom. Godišnjak svjetske konkurentnosti IMD svake godine pobuđuje posebno zanimanje poslovne i političke zajednice jer donosi aktualne statističke i anketne podatke o gospodarski najbitnijim zemljama svijeta, vrlo bitne u svijetlu neujednačenog izlaska pojedinih zemalja iz globalne krize. Najvažnije saznanje koje donosi Godišnjak svjetske konkurentnosti IMD-a za 2012. godinu su upozoravajuće riječi profesora Stephane Garellija, glavnog ekonomskog analitičara ove ugledne švicarske poslovne škole: - Recesija je učinila svjetsko gospodarstvo fragmentiranijim i neujednačenijim nego ikad, što prisiljava poduzeća vođenju nekoliko paralelnih modela poslovnog upravljanja. Zemlje u razvoju oslanjaju se na domaću potražnju i firme nacionalne šampione, koje se izoliraju od ekonomskih previranja, dok se razvijene zemlje okreću reindustrijalizaciji. U oba slučaja, imamo povratak ekonomskog nacionalizma i protekcionizam je ponovno postao privlačna opcija.
U ovogodišnjem izdanju IMD je proveo posebno ispitivanje stavova prema globalizaciji i prihvaćanja nužnosti ekonomskih i socijalnih reformi. Stavovi prema globalizaciji i dalje su pozitivni u Irskoj, Skandinaviji, Čileu i većini azijskih zemalja dok su stavovi znatno negativniji u Grčkoj, Rusiji, većini zemalja Istočne Europe i Latinske Amerike, ali i Francuske. Prema stavovima o globalizaciji Hrvatska se nalazi na 56. mjestu, a prema prihvaćanju nužnosti reformi na 52. mjestu od 59 zemalja, što ne oslikava spremnost i otvorenost Hrvatske za promjene.
Ove godine SAD bilježi manji gubitak pozicije te se nalazi na drugom mjestu, a na vrhu je Hong Kong. Švicarska je poboljšala svoju poziciju i napredovala na 3. mjesto, a vidljiv je napredak Norveške i Nizozemske, te znatan oporavak Irske i Islanda. Pogoršana je pozicija Australije (s 9. na 15.), a nazadovanje u ocjeni konkurentnosti Kine (s 19. na 23.), Indije (s 32. na 35.) te Brazila (s 44. na 46. mjesto), stavlja sjenu na perspektive “BRIC zemalja”.
Od zemalja novih članica EU, Češka nastavlja 4-godišnji trend blagog pogoršanja, a Poljska održava poziciju koja je izuzetno poboljšana u usporedbi s godinama prije krize. Slovačka i Slovenija bilježe manji oporavak, koji samo vrlo malo ublažava izraziti pad iz 2010. godine. Mađarska i Bugarska malo su poboljšale poziciju, a Rumunjska je pala s 50. na 53. mjesto. Dok je Hrvatska u 2011. godini izgubila jednu poziciju, jer je Ukrajina napredovala brže od nas, u 2012. godini smo napredovali jednu poziciju jer je pogoršanje ocjene konkurentnosti Grčke bilo veće od relativnog pogoršanja ocjene konkurentnosti Hrvatske, u usporedbi s najkonkurentnijom zemljom svijeta.