Hrvatska ne razumije što je sukob interesa te cijeli problem ostaje otvoren i nakon 63 promjene zakona i uspostave desetak institucija za njihovo provođenje, rezultati su istraživačkog projekta ‘Sukob interesa i nespojivost dužnosti u istočnoj Europi‘, koje je Partnerstvo za društveni razvoj provelo 2012. i danas predstavilo javnosti.
Hrvatska borba protiv sukoba interesa usmjerila se na primanje i davanje mita što je prije incidentno nego institucijsko ponašanje, a sankcije koje je Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa izreklo za cijelih sedam godina rada samo je u pet posto slučajeva povezano sa sukobom interesa, dok se ostali tiču imovinskih kartica koje nemaju veze sa sukobom interesa, kazao je autor istraživanja Momir Podumnjak.
Samo u četiri odluke ili u jedan posto svih odluka Povjerenstvo je izreklo novčane kazne, od kojih tri ne prelaze visinu od 10 tisuća kuna. Tri odluke odnose se na tadašnjeg gradonačelnika Splita Željka Keruma, koji je ukupno kažnjen s oko četiri tisuće eura, što je u odnosu na njegovu imovinu od oko 52 milijuna eura više nego simbolična odluka, kazao je Podumnjak i zaključio kako je sve to poruka počiniteljima da se korupcija isplati.
Sociolog dr. Aleksandar Štulhofer kazao je da istraživanje potvrđuje kako sukob interesa nije kategorija koja se ozbiljno razmatra u političkom životu Hrvatske. Hrvatska je mala zemlja isprepletena rodbinskim vezama, u kojoj vlada veliko povjerenje unutar obitelji, a malo povjerenje prema vani, kazao je Štulhofer i istaknuo kako bi već taj podatak trebalo zabrinuti one koji se bave sukobom interesa.
Pojam sukob interesa pojavljuje se kad slabiji javni interes prevladava nad većim javnim interesom. Svaki slučaj ili sumnja na njegovu mogućnost treba biti istražena. Sukob interesa nije nužno korupcija. Korupcija počiva na ostvarenom sukobu interesa. Dobro upravljanje je suprotnost sukobu interesa, polazišta su u istraživanju Partnerstva za društveni razvoj.