Ministar Slavko Linić na konferenciji za medije izrazio je i uvjerenje kako pomoć Međunarodnog monetarnog fonda neće biti potrebna, uz ogradu da ta mogućnost postoji u slučaju gubitka hrvatskog kreditnog rejtinga, što ne drži vjerojatnim. Što se proračuna tiče, u Ministarstvu su zadovoljni.
S prihodovne strane realizirano je oko 50 posto predviđenog, a isto vrijedi i za rashodovnu stranu. Politika štednje, ustvrdio je Linić, ostvaruje se, kao i poštovanje fiskalne discipline određene Zakonom o fiskalnoj disciplini.
U prvih šest mjeseci malo su razočarali prihodi od trošarina na naftne derivate, kojih i nije bilo jer su ukinuti, što je manjak od oko 200 milijuna kuna, prihodi na trošarine od prodaje automobila, zbog pada prodaje, a dividende na koje država ima pravo ostavljene su poduzećima za reinvestiranje, pa je i tu zabilježen određeni manjak za proračun.
Predstojeća privatizacija Croatia osiguranja i Hrvatske poštanske banke, od kojih Vlada očekuje oko dvije milijarde kuna, iskoristit će se za smanjenje kratkoročnog zaduženja s obzirom da je posljednjom emisijom obveznica, koja se upravo realizira, Hrvatska u načelu zadovoljila svoje financijske potrebe na domaćem i stranom tržištu za ovu godinu. Drugim riječima, proračunska konstrukcija je zatvorena i slijedom te logike ministar ne vidi razloga za eventualni rebalans proračuna u ovoj godini.
Hrvatska je prodala četverogodišnje obveznice u iznosu od dvije milijarde kuna i desetogodišnje za 400 milijuna eura uz valutnu klauzulu, na domaćem tržištu. Riječ je o drugim tranšama obveznica izdanih u srpnju prošle godine, čime je ukupni iznos dospijeća za 2016. dosegnuo 3,5 milijarde kuna, i onaj za 2022. jednu milijardu eura. Prve nose kamatu od 5,75 posto, druge, valutne, 6,5, a novo izdavanje nosilo je samo 0,05 posto premije, zbog kvalitete ponude i velikog interesa investitora koji su ponudili ukupno devet milijardi kuna. Kupci su mahom domaći mirovinski fondovi.