Na godišnjoj ekonomskoj konferenciji drugi dio programa obilježili su predsjednikov savjetnik Boris Cota i glavni ekonomist Splitske banke Zdeslav Šantić.
Boris Cota, posebni savjetnik predsjednika, u svom predavanju posebno je apostrofirao konkurentnost kao veliki problem hrvatskog gospodarstva. Posebno je istaknuo da usprkos pritiscima da se smanje plaće možda to nije ekonomski najbolji potez. Naprotiv, smatra da se Hrvatska mora okrenuti proizvodnji složenih proizvoda, a ne oni jednostavnih jer na tom području i da se plaće smanje i dalje ne bi bili konkurentni jeftinoj radnoj snagi s istoka.
- Hrvatska spada u zemlje koje izvoze manje složene proizvode, a problem je što to proizvode mnoge zemlje koje imaju jeftiniju radnu snagu. Smanjenje plaće neće riješiti problem, ali će smanjiti potrošnju, rekao je Cota.Istaknuo je da se svi uspoređuju s Njemačkom što je krivo jer njihova izvozna košarica potpuno je drugačija od naše. Ocijenio je da Vladine poticajne mjere će privući investitore, ali to će biti sporadično. - Nema povećanja izvoza u kratkom roku, a investicije koje dolaze trebat će vremena da se pokažu rezultati. Mi se moramo okrenuti složenim proizvodima koji imaju veću dodanu vrijednost – smatra Cota.
U svom predavanju Šantić se dotaknuo gospodarskog rasta na sličan način kao guverener HNB-a Boris Vujčić. Hrvatska je po njemu loš tranzicijski učenik koji nije na vrijeme proveo sve reforme.- Našu mirovinsku reformu su svi došli kopirati, a mi smo s njom stali. Umjesto da smo nastavili jer smo bili na boljem putu. To je sigurno utjecalo na sadašnju situaciju – smatra Šantić.
Pred nama je dugotrajan i složen put, a treba naći novi model gospodarskog rasta. Ulazak u Europsku uniju donijet će i dobre i loše stvari.- Kratkoročno to će biti veliki izazov, a dugoročno ćemo samo imati koristi od ulaska. Hrvatska je premala da sama opstane i ujedinjenje je jedina razumna odluka koju smo mogli donijeti – istaknuo je Šantić.
Na kraju se osvrnuo na budućnost, te iako je nesigurno davati neke duže prognoze on u srednjem roku očekuje rast BDP od 1,5 posto. Sljedeće godine predviđanje je različito od Vladinog i guvernerovog – očekuje rast između nula i pola posto. Konferenciju je zatvorio Damir Kuštrak koji je predstavio Agrokorov dio za pića i hranu.