- Nećemo moći odgovoriti na izazove ako ćemo iz godine u godinu mijenjati mjesta ciljanih ulaganja i strategiju. Strategija se mora prilagođavati, ali ne i mijenjati jer time samo zbunjujemo sektor. Svi strateški dokumenti koje smo napravili, Strategiju hrvatskog turizma do 2020. i Strateški marketinški operativni plan koji je u izradi, neće završiti u ladici - tim riječima ministar turizma Darko Lorencin otvorio je Dane hrvatskog turizma, koji se, u organizaciji Ministarstva turizma, Hrvatske gospodarske komore, Hrvatske turističke zajednice i Hrvatske radiotelevizije 24. i 25. listopada održavaju u Zadru.
Ministar je dodao da su ove godine ostvareni iznimni rezultati u turističkom sektoru, unatoč svim izazovima te kako je svaki turistički djelatnik u svojoj mjeri napravio iznadprosječno dobar posao. Najavio je da će se tijekom ove godine sagledati svi aspekti nadolazeće 2014, koja mora biti bolja, ne samo u fizičkim pokazateljima, već i financijskim te da u ova dva dana očekuje konstruktivnu raspravu među predstavnicima sektora, kako to ostvariti.
Meri Matešić, direktorica Glavnog ureda HTZ-a, ponovila je izazove hrvatskog turizma u 2013, poput oštre konkurencije, preslagivanja na tržištu turoperatora, promijene viznog režima, krize u zemlji i na emitivnim tržištima, no da je zajedničkim zalaganjem svih turističkih djelatnika Hrvatska uspjela odgovoriti na te izazove i ostvariti još bolje rezultate od predviđenih.
U nastavku prvoga dana ove manifestacije otvoren je i Hrvatski turistički forum, u organizaciji HGK-a i HRT-a, na temu „Turizam i globalna ekonomska kriza“, na kojem su, uz hrvatske goste, Lejlu Kresić Jurić, direktoricu Sektora za turizam pri HGK i Roberta Pendea, pomoćnika ministra turizma, sudjelovali i predstavnici Europske komisije, Krisztine Boros te predstavnik Svjetske turističke organizacije – UNWTO, Luigi Cabrini.
Cabrini je u svom izlaganju istaknuo da je na svjetskoj razini prošle godine prvi put zabilježen milijarditi putnik i da je, s obzirom na to da je turizam jedna od najvećih i brzorastućih industrija na svijetu, za očekivati da će ih do 2030. biti 1,8 milijardi. Sve zemlje svijeta bilježe porast turističkog prometa, a Europa je i dalje po turističkom prometu prva na svijetu.
- Za Hrvatsku je bitno da traži nova tržišta. Kinezi su ove godine nadmašili Britance i Nijemce po broju putovanja i potrošili su 100 milijardi dolara na putovanja. Mediteranske zemlje trenutno ostvaruju oko 200 milijardi godišnjeg prihoda, a do 2030. se očekuje da će ugostiti oko 500 milijuna turista s novih i tradicionalnih tržišta. Sada, kada je Hrvatska članica EU, pred njom stoje izazovi. U početku će možda biti poteškoća, no dugoročno će sigurno od Schengena imati koristi – izjavio je Cabrini.
Prema riječima Boros, dalo se zaključiti da se Hrvatska ne suočava s ništa drukčijim izazovima od ostatka Europe – socio demografskim i klimatskim promjenama, inovacijskom i tehnološkom utrkom, ekonomskom krizom, žestokom konkurencijom iz Kine, Indije, Brazila, SAD-a, Rusije i da EU jednako tako razmišlja kako privući turiste s tih tržišta.
U razdoblju od 1995. do 2012. hrvatski turizam prosječno je rastao po stopi od 12 posto, dok su ostale Mediteranske zemlje rasle četiri posto.
No, s druge strane, Lejla Kresić Jurić je na panelu navela primjere Grčke i Turske koje su ove godine imale značajniji rast od Hrvatske.
- Grčka je imala rast od 13 posto, zahvaljujući izuzetno pripremljenoj sezoni, sniženim cijenama smještaja, pojačanim avio-vezama te pojednostavljenom viznom sustavu, dok je Turska ostvarila 11 postotni rast u dolascima turista, zahvaljujući smanjenju PDV-a na pet posto, uklanjanju regulativnih prepreka i troškova turističkom gospodarstvu te razvojem ciljanih proizvoda. Ono što rade Grci i Turci je dobro i na njih se trebamo ugledati – napomenula je Kresić Jurić. Vlada je, dodaje, ove godine uvela tri najvažnije mjere za turizam: donijela je Strategiju razvoja turizma, snizila stopu PDV-a na 10 posto za ugostiteljstvo i povećala broj kreditnih linija HBOR-a.