Nacionalno vijeće za konkurentnost, kao partner institut Svjetskog gospodarskog foruma, objavilo je danas najnovije rezultate Izvješća o konkurentnosti putovanja i turizma prema kojem se Hrvatska nalazi na 35. mjestu u konkurenciji 140 zemalja svijeta.
Ovogodišnje izvješće pod nazivom ‘Smanjujući barijere za ekonomski rast i stvaranje radnih mjesta‘ poseban naglasak stavlja važnost industrije turizma na stvaranju novih radnih mjesta i razvoju gospodarstva.
Hrvatska je zadržala svoju poziciju (35. od 140.), u odnosu na prošla dva Izvješća. Za razliku od Hrvatske, značajni pomak zabilježila je Bosna i Hercegovina koja se pomaknula za 7 mjesta i sad se nalazi na 90. poziciji, ali se još uvijek najlošije rangirana od zemalja u susjedstvu. Od ostalih susjednih zemalja Srbija bilježi najveći pad od 7 mjesta i sad se nalazi na 89. poziciji, dok je Slovenija pala za 3 mjesta i sada se nalazi jedno mjesto iza nas na 36. poziciji. Najkonkurentnije turističke zemlje na svijetu treću godinu za redom su Švicarska i Njemačka, a slijede ih Austrija i Španjolska. Rezultati jasno pokazuju da najkonkurentnije zemlje na svijetu ujedno imaju i podržavajući poslovni okvir i prirodne resurse te da ulažu napore u stvaranje okruženja koje potiče razvoj sektora turizma i putovanja. Posljednje mjesto u ovogodišnjem istraživanju pripalo je Haitiju.
-Hrvatski turizam jedan je od najkonkurentnijih sektora hrvatskog gospodarstva, što potvrđuje i najnovije istraživanje Svjetskog gospodarskog foruma, i to je konačno jedna dobra vijest. Iako opterećen s brojnim preprekama i opterećenjima, kao i ostatak našeg gospodarstva, hrvatski turistički sektor zauzima visoko 35. mjesto između 140 zemalja svijeta. Opći pokazatelji naše konkurentnosti svrstavaju nas na 81. mjesto, što znači da nas turizam sam za sebe svrstava na ljestvicu ispod 20. mjesta. To potvrđuje opravdanost daljnjeg razvitka turizma kao ključne strateške grane hrvatskog gospodarstva- rekao je Ivica Mudrinić, predsjednik Nacionalnog vijeća za konkurentnost.
Indeks turističke konkurentnosti mjeri uspješnost pojedine zemlje u sektoru putovanja i turizma, a podijeljen je u tri kategorije koje obuhvaćaju zakonodavnu regulativu, povoljno okruženje za razvoj poslovanja te kvalitetu ljudskih resursa uz bogatstvo kulturnih i nacionalnih dobara. Indeks se sastoji od ukupno 14 stupova (Mjere politike i regulativa, Ekološka održivost, Zaštita i sigurnost, Zdravlje i higijena, Prioritetnost sektora turizma i putovanja, Zračna infrastruktura, Kopnena infrastruktura, Turistička infrastruktura, ICT infrastruktura, Cjenovna konkurentnost sektora, Ljudski kapital, Sklonost putovanjima i turizmu, Prirodni resursi i Kulturni resursi).
Od navedenih 14 stupova, stup cjenovna konkurentnost hrvatskog sektora putovanja i turizma ocijenjen je najlošije ove godine (109. pozicija). Ova pozicija odraz je poreznog tereta općenito (133.), davanja i poreza na zrakoplovne karte (82.) te cijene goriva (108.). Kvaliteta ljudskog kapitala u Hrvatskoj, posebno obrazovanost (110.), opseg obuke osoblja (122.) i raspoloživost stručnog osoblja (96.), kao i regulativa vezana uz tržište rada, poput prakse zapošljavanja i otpuštanja (120.) te lakoća zapošljavanja stranaca (129.), ocijenjene su niskim ocjenama. Regulatorni okvir, koji uključuje pokazatelje poput rigidnosti pravila vezanih uz FDI (135. pozicija), opseg stranog vlasništva (106.), te visinu vladinog ulaganja u ovaj sektor (121. pozicija), predstavlja ograničenje u konkurentnosti hrvatskog turizma. Nadalje, kvaliteta hrvatske zrakoplovne infrastruktura (79.), uključenost u međunarodne zračne tokove (99.), kao i kvaliteta lučke infrastrukture (76.) predstavljaju područja koja treba poboljšati kako bi se doprinijelo kvaliteti turističkih usluga.
S druge strane, pozitivno su ocijenjeni turistička infrastruktura (5. pozicija) i sklonost turizmu i putovanjima (29. pozicija). Izrazito povoljna ocjena naše turističke infrastrukture posljedica je velikog broja hotelskih kreveta u odnosu na broj stanovnika, prisutnosti rent-a-car kompanija i razvijenosti mreže bankomata. Pozitivna ocjena sklonosti turizmu i putovanju u velikoj je mjeri posljedica naše otvorenost prema turizmu (11. pozicija).