19. travanj 2014.

Hrvatska uskoro dobiva prvu ‘etičnu banku‘?

lider.media
lider.media

Uslijed ekonomske krize u čijem ishodištu stoji prvenstveno globalni financijski sektor, hrvatska javnost bila je početkom travnja u prilici svjedočiti utemeljenju jedne zadruge s ciljem otvaranja prve domaće etične banke.

Riječ je o apsolutnoj novosti za Hrvatsku, no u Europi i šire takve institucije već odavno posluju s razmjernim uspjehom, a njihovo se djelovanje inače bazira na određenim socijalnim i demokratskim načelima koja druge banke motivirane isključivo profitom ne uzimaju u obzir, piše Deutsche Welle.

Poznatije alternativne financijske kuće i asocijacije te vrste su, primjerice, španjolska Caja Laboral Popular, nizozemska Triodos Bank, talijanska Banca Popolare Etica, kao i međunarodne mreže Global Alliance for Banking on Values (GABV) ili Fédération Européenne des banques Ethiques et Alternatives (FEBEA).

Karakterizira ih transparentno djelovanje, demokratski način odlučivanja i upravljanja poslovanjem, socijalna i ekološka osjetljivost, te podržavanje projekata koje druge banke ne žele kreditirati jer nisu dovoljno komercijalni.

Nakon osnivanja Zadruge etičnog bankarstva, slijede daljnji koraci praktičnog organiziranja, poput licenciranja pri Hrvatskoj narodnoj banci, a buduća ustanova pod nazivom ebanka d.d. mogla bi početi s radom početkom iduće godine.

Jedan od osnivača, Goran Jeras, konzultant odgovoran za koordinaciju i strateško planiranje, kaže kako su etično bankarstvo i alternativni instrumenti financiranja jedan od ključnih elemenata strategije razvoja Europske unije i Hrvatske u periodu od 2014. do 2020. godine. Oni su vezani uz niz strateških programa za borbu protiv siromaštva i nezaposlenosti, poticanje društvenih inovacija, kao i malog i mikropoduzetništva, ruralnog i regionalnog razvoja, te unapređenja socijalnih usluga.

Dražen Šimleša, sociolog, znanstveni suradnik Instituta „Ivo Pilar“ u Zagrebu, smatra da se ova inicijativa ne bi trebala suočiti s izazovima vanjskog porijekla, jer slične ustanove ionako već postoje u većini zemalja EU-a. Potražnja za njima raste zbog aktualne krize, budući da ljudi imaju povjerenja u institucije kojima je glavni cilj izgradnja kvalitetnih i humanih odnosa u lokalnim zajednicama. 

Ipak, Šimleša kaže kako ga ne bi iznenadilo da se osnivanje banke pokuša makar usporiti, ako ne i osujetiti, s obzirom na stanje svijesti i interese političkih i ekonomskih elita.