Deset mjeseci nakon što je Hrvatska ostvarila san o ulasku u Europsku uniju (EU), njezina gospodarska aktivnost i dalje se smanjuje, šaljući time uznemirujuću poruku susjednim zemljama da EU ne obećava prosperitet, piše agencija Reuters.
Zahtjevima za ulazak u EU uniju i pravilima članstva želi se osigurati da nove članice dovoljno ojačaju svoja gospodarstva i institucije kako bi mogle napredovati unutar Unije. Za zemlje kao što su Hrvatska i Srbija, članstvo u EU također znači odmak od ratova 1990-ih prema zajedničkom gospodarskom razvoju u novom mileniju.
No, Hrvatska, 28. država članica Unije, ove godine ima najlošiju gospodarsku izvedbu, zajedno s Grčkom i Ciprom, te osim u turizmu malo je znakova da domaći ili inozemni ulagači generiraju održiva poslovanja.
- Samo nekolicina u Hrvatskoj, čini se, razumije da privlačenje ulagača nije ništa drugo nego natjecanje u ljepoti diljem Europe. Stoga su sve privatizacije ovdje i propale - rekao je jedan poslovni veteran sa Zapada u Zagrebu.
Čak se i Slovenija, koja je bila najspremnija za vlastiti gospodarski put kada se raspala komunistička Jugoslavija, borila da napusti državno vlasništvo, posebno kod dugovima opterećenih banaka, unatoč tome što je ušla u eurozonu 2007. godine. U ostatku regije, osim tvornice Fiata u Srbiji, otvorilo se malo novih radnih mjesta, koja su zamijenila ona izgubljena u državnoj industriji, navodi Reuters.
Hrvatska industrija iz doba komunizma, uključujući brodogradnju, uglavnom se urušila 1990. Diplomati ističu da je nespremna za EU i da ne ubire nikakve plodove od članstva.
- Ima puno nekonkurentnih kompanija, puno uvezene robe. Novac iz EU fondova ne pritječe. Nema planiranja, sigurnosti, pravni sustav nije u skladu sa standardima EU-a - rekao je jedan EU diplomat u Zagrebu.
Podaci Svjetske banke pokazuju da je Hrvatska jedina zemlja u Europi, zajedno s Grčkom, čije gospodarstvo pada od 2008. godine. Hrvatska je izgubila gotovo 13 posto bruto domaćeg proizvoda u zadnjih pet godina.
Iako je industrijska proizvodnja porasla u prva tri mjeseca ove godine, što je najdolje razdoblje njezina rasta još od 2009., analitičari očekuju daljnji gospodarski pad u ovoj godini te tek marginalni rast u 2015 .
- Sada kada Grčka ponovno raste, očito sve više podbacujemo - kazao je Velimir Šonje iz konzultantske tvrtke ArhivAnalitika u Zagrebu.
- Tržišta to vide: naši prinosi na obveznice jedva su se promijenili u posljednjih godinu dana, dok su oni na slovenske i mađarske obveznice oštro pali - rekao je, referirajući se na tvrdoglavo visoke troškove zaduživanja Hrvatske.
Unatoč lošim izgledima, malo hrvatsko gospodarstvo, vrijednosti 43 milijarde eura, i njezin relativno zdrav bankovni sustav koji kontroliraju inozemne matične banke, vjerojatno će spriječiti da postane jedna od glavnih problema u Uniji, piše Reuters.
Analitičari ističu da će monitoring Europske komisije, koji je prisilio Zagreb da već dva puta sreže proračun u ovoj godini, pomoći zadržati javni dug pod kontrolom. Veći je problem kako razviti gospodarstvo.
- Stagnacija je naš najbolji scenarij - rekao je za Reuters konzultant Andrej Grubišić. Kazao je da je od 2008. godine 200.000 ljudi izgubilo radna mjesta u privatnim tvrtkama, dok ih je 10.000 zaposleno u neučinkovitom i skupom javnom sektoru.
- Bez ozbiljnih rezova u javnoj potrošnji jednostavno neće biti boljeg života, ali vlada ne pokazuje ambicije za to - rekao je.
U značajnom odmaku od dosadašnjeg oslanjanja na velike državne investicije, i vlada i oporba sada kažu da se mora učiniti više u privlačenju i zadržavanju stranih ulagača.
- Ulagači nas zaobilaze u širokom luku, to se mora promijeniti - kazao je prošlog tjedna predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko na poslovnom forumu. Njegova stranka je obećala da će smanjiti poreze i reformirati administraciju ako dođu na vlast.
Potpredsjednica Vlade Vesna Pusić obećala je, pak, "radikalne promjene" i novu strategiju za privlačenje investitora u idućih nekoliko mjeseci.
No, diplomati upozoravaju na slabe reformske rezultate obje stranke, koje su naizmjence na vlasti u Hrvatskoj od stjecanja nezavisnosti 1991.
U posljednjih godinu dana, hrvatska vlada nije uspjela pronaći kupce za nacionalnog zrakoplovnog prijevoznika Croatia Airlines, željezničku tvrtku HŽ, posljednju veliku državnu banku kao i proizvođača gnojiva Petrokemiju.
Investitori su u Hrvatskoj već hvaliti kvalificiranu radnu snagu, brz pristup zapadnoj Europi preko cesta i jadranskih luka. No, i dalje ih frustriraju spora birokracija i stalne zakonske promjene.
- Odlučili smo ponovno investirati jer smo bili uspješni. Međutim, jako je dugo trajalo da dobijemo obećane poticaje za projekt, a neke još čekamo, što je vrlo frustrirajuće - rekao je Mikael Boire, proizvodni menadžer u Saint Jean Industries, francuskom proizvođaču auto dijelova.
Tvrtka je prošle godine završila drugu investiciju u Hrvatskoj, nakon kupnje i obnove male tvornice 2008.
- Slovačka i Rumunjska također imaju puno prednosti, poticaje za nova radna mjesta. One su puno učinkovitije i shvaćaju što oglašavaju. Hrvatska je lokacija koju treba razmotriti, ali nije jedina - poručuje Boire.