Prema istraživanju analitičara Roland Bergera hrvatski menadžeri nemaju samopouzdanja i hrabrosti uhvatiti se u koštac s krizom i naći način kako iz nje izaći.
U istraživanju koje se u Hrvatskoj provodi sedmu godinu za redom sudjelovalo je 80 tvrtki iz 11 industrijskih grana, a u Europi obuhvaćeno je oko 600 kompanija. I dalje je veliki problem likvidnost tvrtki, a zabrinjavajuće je da i bankarski sektor očekuje probleme u tom segmentu.
- Iako je naš bankarski sektor stabilniji i s većim rezervama nego u drugim dijelovima, može doći do malog potresa ako stupi na snagu porez na nekretnine. Mi ne očekujemo velike potrese kod naših bankara - rekla je Dejana Dojčinović Drilo, starija konzultantica u zagrebačkom uredu Rolanda Bergera.Veliki problem je što se hrvatske komapnije ne okreću novim rastućim tržištima na drugim kontinetima već posluju s državama u okruženju.- Hrvatske tvrtke u krizi se znatno manje od svojih regionalnih konkurenata okreću strategijama prilagođavanja poslovnih modela, a drže se svojih tradicionalnih, regionalnih i zapadnoeuropskih tržišta. Na slabu međunarodnu prisutnost domaćih tvrtki ukazuje i činjenica da menadžeri ne planiraju gotovo nikakav rast na rastućim tržištima Azije, Latinske Amerike te na Bliskom istoku, što zabrinjava jer bez izlaska na nova tržišta i regije potencijalni oporavak teško je ostvariv - istaknuo je Vladimir Preveden, izvršni partner Rolanda Bergera.Kriza je najviše zahvatila sektor građevinstva i auto industrije, a kao glavnu prepreku izlaska iz krize menadžeri hrvatskih kompanija vide u nedostatku spremnosti na preuzimanje rizika, manjak kvalificirane radne snage. Problem je i dalje nelikvidnost kompanije.- 22 posto poduzeća smatra da će imati velike probleme s nelikvidnošću. To je najveći postotak od kada se provodi ispitivanje. Kada je riječ o financiranju, čak 82 posto menadžera u Hrvatskoj strahuje od ponovne kreditne krize, što je znatno više od europskog prosjeka. Istraživanje je pokazalo da se u krizi domaće tvrtke usredotočuju na sposobnost financiranja vlastitim sredstvima, unaprijeđenu naplatu potraživanja uz optimizaciju rokova plaćanja. Hrvatski menadžeri planiraju promjene u financiranju dugovanja primarno kroz produženje ili širenje postojećih kreditnih linija, a samo 16 posto njih razmotrilo bi plasiranje tradicionalnih obveznica - zaključila je Dejana Dojčinović Drilo. Prema predviđanjima Hrvatsku očekuje daljnji pad BDP-a.