Hrvatske tvrtke planiraju povećati razinu ulaganja u istraživanje i razvoj, čime se nastavlja trend iz prethodne dvije godine, izvijestili su u utorak iz konzultantsko-revizorske tvrtke Delloitte, koja je predstavila rezultate svog "Izvještaja o aktivnostima istraživanja i razvoja". Riječ je o četvrtom istraživanju, koje je provedeno tijekom prve polovice ove godine, a u kojem je sudjelovalo 400 tvrtki iz Hrvatske, Češke, Estonije, Latvije, Litve, Mađarske, Poljske, Rumunjske, Slovenije i Slovačke. Deloitteov izvještaj pokazuje da je u protekloj godini u Hrvatskoj nastavljen trend povećanja ulaganja u sektoru istraživanja i razvoja (I&R), navode iz te konzultantsko-revizorske tvrtke.
Direktorica u Deloitteu zadužena za istraživanje i razvoj Sonja Ifković ističe kako je u ovogodišnjem izvještaju 30 posto tvrtki odgovorilo da troši više od 10 posto prihoda, što je nešto više od prošlogodišnjeg ispitivanja kada je 21 posto tvrtki ulagalo više od 10 posto prihoda. Također, u istraživanju je samo 3 posto ispitanika odgovorilo kako ne zna koliko je uložilo u I&R, dok je prošle godine to bilo 13 posto, stoga se čini da hrvatske tvrtke imaju sve manje nedoumica s definiranjem I&R aktivnosti, naglašava Ifković. Iz Deloittea podsjećaju kako je Europska komisija odobrila Hrvatskoj ključni dokument za I&R "Strategiju pametne specijalizacije (S3)", koja je preduvjet za korištenje europskih strukturnih i investicijskih fondova.
Kroz Operativni program Konkurentnost i kohezija, Hrvatskoj je na raspolaganju 665 milijuna eura (za privatni i javni sektor) za jačanje gospodarstva primjenom I&R.
- Međutim, natječaji za bespovratna sredstva EU konstantno su bili odgađani kroz 2015. i prvu polovicu 2016. Ove odgode rezultirale su usporenom razvoju hrvatskog gospodarstva, kao i onemogućavanju investicijskih projekata u istraživanje, razvoj i inovacije, upozoravaju iz Deloittea.
Podsjećaju i da je istraživačko-razvojna porezna olakšica (umanjenje stope poreza na dobit) Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta ukinuta početkom 2015. godine, a ponovno uvođenje iste ili slične potpore, prema saznanjima Deloittea, nije u planu. Napominju i kako su u 2015. godini hrvatskim poduzetnicima na raspolaganju bile potpore HAMAG-BICRO za I&R i potpore centralno financirane iz EU, poput Horizona 2020.
Vanjski čimbenici koji najviše utječu na povećanje ulaganja, gotovo su identični nalazima od prošle godine - zahtjeva se dostupnost više vrsta potpora, više novčanih potpora, kao i dostupnost kvalificiranih istraživača.
Dio tvrtki koji koristi novčane potpore iznosi 33 posto, što, kako navode iz Deloittea, pokazuje trend povećanja onih koji koriste potpore s obzirom da ih je prema prošlogodišnjem istraživanju bilo 21 posto. Među tvrtkama koje koriste potpore, 77 posto koristi EU potpore strukturnih i investicijskih fondova, 38 posto ih koristi potpore Hrvatske agencije za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (HAMAG-BICRO), 31 posto koristi EU potpore koje se dodjeljuju na centralnoj razini (npr. Horizon 2020 i Eurostars).
Ono što poduzetnici smatraju najvećim problemom postojećeg sustava potpora za istraživanje i razvoj (i u smislu bespovratnih novčanih potpora i u smislu poreznih olakšica) je identifikacija aktivnosti koje zadovoljavaju zahtjeve za ostvarivanje prava na poticaje i olakšice za I&R, njih 30 posto. Očekivano, 58 posto ispitanika smatra da im je najpotrebnija podrška u smislu financijske potpore za I&R projekte.
- U usporedbi s nalazima rezultata od prošle godine, dolazi se do zaključka kako nema značajnih promjena između rezultata istraživanja iz 2015. i 2016. Ovogodišnje istraživanje potvrđuje trend iz 2015. i 2014. te oslikava gospodarsku situaciju u Hrvatskoj, u kojoj je napušten režim za poticanje I&R, a natječaji za EU potpore su još uvijek u pripremi što otežava daljnji razvoj aktivnosti I&R, ističe viša savjetnica u Deloitteovom Odjelu poreznog savjetovanja Ana Buljan.
Napominjući kako hrvatski poduzetnici i znanstvene istraživačke institucije trenutno pripremaju prijave za prvi EU natječaj za istraživanje i razvoj pod nazivom "Povećanje razvoja novih proizvoda i usluga koji proizlaze iz aktivnosti istraživanja i razvoja", vrijednog 100 milijuna eura, iz Deloittea ističu kako bi on trebao pridonijeti promjenama rezultata istraživanja za Hrvatsku u idućim godinama.