‘Postoji dovoljno prostora za povećanje robne razmjene između Hrvatske i Kosova, koja i u vrijeme krize ove godine raste za 13 posto, istaknula je Vesna Trnokop-Tanta, potpredsjednica HGK za gospodarstvo, europske integracije i pitanja EU na Gospodarskom forumu Hrvatska - Kosovo.
Cilj foruma pod nazivom ‘Investicijski potencijali i planirani projekti na Kosovu 2013.‘ bio je intenzivirati bilateralnu gospodarsku suradnju kroz uspostavljanje novih poslovnih veza, produbljivanje postojećih te definiranje novih područja suradnje od zajedničkog interesa. Održani su i individualni poslovni razgovori predstavnika dvadesetak kosovskih tvrtki iz poljoprivrede, metalurgije, trgovine te osiguravajućih kuća te pedesetak hrvatskih tvrtki. - Ovakvi susreti otvaraju nove mogućnosti međusobne suradnje, a politički razgovori čelnih ljudi dviju zemalja pružaju temelj još bolje gospodarske suradnje, kazala je Trnokop-Tanta te napomenula kako je ukupna robna razmjena dviju zemalja lani bila na razini od gotovo 70 milijuna eura. Hrvatski je izvoz na Kosovo lani bio 14,7 posto viši nego 2010. godine i iznosio je 63,1 milijuna eura, a uvoz je iz Kosova bio 2,74 milijuna eura. U vanjskotrgovinskoj razmjeni dviju zemalja ulaskom Hrvatske u EU sljedeće godine doći će do bitnih promjena. Hrvatski izvoz na Kosovo bit će skuplji 10 posto, a izvoz u Hrvatsku bit će opterećen carinama koje ima EU. Na Kosovu posluje 120 hrvatskih tvrtki od kojih 40 ima svoje tvrtke kćeri i predstavništva, a ostali posluju putem svojih zastupnika. HGK je 2000. godine otvorila Predstavništvo na Kosovu, kada su samo dvije hrvatske tvrtke bile na tom tržištu. - Međusobna je suradnja prisutna u području proširenja zračne luke u Prištini, suradnja s elektroprivredom Kosova te u vojnoj opremi, a prostora za proširenje ima još, rekla je Trnokop-Tanta dodavši kako Hrvatska svoje znanje i iskustvo ulaska u EU treba usmjeriti i prema Kosovu. Zamjenica premijera Kosova i ministrica trgovine i industrije Mimoza Kusari-Lila naglasila je kako je gospodarska suradnja dviju zemalja dobra, ali još uvijek nije došla na razinu s kojom bi bili zadovoljni. Kako je rekla, Kosovo je bilo pod mjerama reciprociteta Srbije, a ta je zemlja izgubila 20 posto kosovskog tržišta, dio je tog tržišta dobio hrvatski izvoz na Kosovo koji je lani povećan na više od 70 milijuna eura. U osam mjeseci 2012. godine 43 milijuna eura iznosi hrvatski izvoz roba na Kosovo. - Želimo da se na Kosovo gleda kao na mjesto gdje je moguće proizvoditi te izvoziti na druga tržišta, kazala je Kusari-Lila napomenuvši kako je Kosovo ove godine poboljšalo indeks u ocjeni Svjetske banke te su napredovali za čak 28 mjesta. - Postoje brojne mogućnosti za hrvatske tvrtke, a situacija se na Kosovu promijenila na bolje, investira se u infrastrukturu, telekomunikacije, energetski sektor. Nastojimo se usmjeriti iz područja javnog prema privatnom sektoru, a postoje i programi u području javno-privatnog partnerstva. Na Kosovu prevladava optimizam, a ljudi vjeruju u bolju budućnost na Kosovu i cijeloj regiji, istaknula je Kusari-Lila. Ministar za ekonomski razvoj Kosova Besim Beqaj naglasio je kako Hrvatska i Kosovo imaju interes kako bi se ojačala međusobna gospodarska suradnja, te da se ostvare i viši oblici suradnje. Suradnja nam može biti uspješnija ako zajedno surađujemo na projektima, istaknuo je Beqaj te napomenuo kako će krajem ovog mjeseca predstaviti projekt autoceste Priština–Tirana, a sljedeće godine počinje realizacija i autoceste prema Skoplju. Energetika, rudarstvo i telekomunikacije su sektori u kojima mogu ponuditi projekte, kazao je Beqaj. Distribuciju struje su privatizirali, planira se gradnja nove termoelektrane od 600 MW, a u tom će projektu biti mjesta za tvrtke koje proizvode opremu. Također žele i nove hidroelektrane te iskorištavanje solarne energije. Restrukturiraju telekomunikacije, a za projekt se do kraja godine natječu brojne tvrtke iz cijeloga svijeta. Važan je sektor i rudarstvo po čemu je Kosovo nekad i bilo poznato. Stoga su strategije usmjerene i prema tom sektoru u kojem će od sljedeće godine biti projekata. Hrvatska ima psihološku prednost na Kosovu jer ne treba puno marketinga, no treba malo više agresivnosti te povjerenja. Ne treba gledati samo prema EU već se treba usmjeriti i prema Kosovu na čijem će tržištu konkurencija hrvatskih tvrtki biti veća, istaknuo je Beqaj dodavši kako je vrijeme da hrvatsko gospodarstvo bude aktivnije u suradnji s kosovskim tvrtkama. Izvršni direktor Agencije za promociju investicija Kosova Valdrin Lluka, predstavio je investicijsku klimu, mogućnosti ulaganja te projekte javno-privatnog partnerstva na Kosovu. Kosovo sa 1,8 milijuna stanovnika te najmlađim europskim stanovništvom prosjeka od 27 godina, ove godine očekuje rast BDP od 4,5 posto, također očekuju i rast stranih investicija od šest posto. Najviše ulaganja dolazi iz Njemačke, Velike Britanije, Slovenije itd. Od 2007. do danas na Kosovu je investirano milijardu eura. Iz Hrvatske je došlo 17,1 milijuna eura investicija. Sektori u koje je najviše uloženo su graditeljstvo, financijske usluge, nekretnine itd. Od devet banaka sedam je stranih. Kosovo je i dalje u sustavu sporazuma CEFTA-e što je dodatni razlog zašto bi hrvatske tvrtke trebale investirati na Kosovu. Kosovo ima i trgovinske olakšice sa zemljama EU, a pregovaraju o olakšicama i s Japanom, Norveškom i Turskom. Porez na dobit iznosi 10 posto, nema porez na dividende, a PDV iznosi 16 posto. Cijena struje je sedam puta manja nego u EU, a prosječna plaća je 300 eura. Pravni sustav su uskladili sa EU, a imaju i suvremen zakon o investicijama. Investitori mogu dobiti zemljište na 40 godina bez troškova. Kosovo je među najmanje zaduženim zemljama, a dug čini samo 8,8 posto BDP-a. Mogućnosti za investicija su ponajviše u području uslužnog sektora, agroposlovanja, rudarstva, tekstila, drvne i metaloprerađivačke industrije te turizma, istaknuo je Lluka.Projekti pogodni za ulaganja su u javne tvrtke koje će biti privatizirane u nekoliko sljedećih mjeseci iz područja metalne proizvodnje, vinarstva, proizvodnje duhana, zatim rudnik boksita, proizvodnja građevinskog materijala, te projekti vezani uz nekretnine - poljoprivredna i građevinska zemljišta. Projekti iz javno-privatnog partnerstva obuhvaćaju projekt autoceste Makedonija–Kosovo u vrijednosti od 600 milijuna eura, izgradnja naplatnih kućica na autocesti Alabanija–Kosovo od 30 milijuna eura, izgradnja odmorišta i benzinskih crpki od 36 milijuna eura, osuvremenjivanje odlagališta otpada u vrijednosti od pet milijuna eura. Brojni su projekti na razini općina, gradnje garaža te trgovačkih centara od 10 milijuna eura te projekti u turizmu za izgradnju ski-liftova te hotela i smještajnih kapaciteta. Prednost Kosova je njezina radna snaga, istaknuo je Lluka te najavio za 27. ožujka 2013. godine u Prištini održavanje međunarodne investicijske konferencije za Kosovo. Forum je organizirala Hrvatska gospodarska komora u suradnji sa Veleposlanstvom Republike Kosovo u RH i Agencijom za promociju ulaganja na Kosovu.