Makroekonomisti procjenjuju da rast izvoza i dobra turistička sezona nisu uspjeli nadoknaditi slabost investicija i potrošnje, pa očekuju pad hrvatskog gospodarstva i u trećem ovogodišnjem tromjesečju, već 12. kvartal zaredom.
Državni zavod za statistiku objavit će u petak prvu procjenu bruto domaćeg proizvoda (BDP) u trećem tromjesečju, a osam makroekonomista, koji su sudjelovali u anketi Hine, procjenjuje u prosjeku da je gospodarstvo palo za 0,7 posto na godišnjoj razini. Pritom svi očekuju pad - u rasponu od 0,4 do 1 posto.
Pokažu li se njihove procjene točne, bio bi to nešto blaži pad gospodarstva nego u drugom tromjesečju, kada je skliznulo 0,8 posto.
Domaće gospodarstvo slabi još od početka 2009. U dva je navrata, u trećem kvartalu 2010. i drugom 2011. godine, tehnički provirilo iz recesije, no negativni su trendovi potom nastavljeni.
Procjenjuje se da je pad gospodarstva u trećem tromjesečju posljedica, među ostalim, slabosti osobne potrošnje, najveće sastavnice BDP-a. Na to ukazuje pad prometa u trgovini na malo od srpnja do rujna za otprilike 0,1 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje.
„Unatoč sezonskom smanjenju nezaposlenosti te blagom rastu prosječnih neto plaća, tržište rada i dalje obilježava pad zaposlenosti. A to, uz visoku razinu pesimizma i nastavak procesa razduživanja stanovništva, ograničava rast osobne potrošnje“, navodi jedan od makroekonomista.
Dodaje i to da dobra turistička sezona nije uspjela potaknuti rast, nego samo ublažiti pad prometa u trgovini na malo.
Makroekonomisti u trećem tromjesečju očekuju i daljnji pad investicija, na što, među ostalim, ukazuje pad građevinske aktivnosti. Prema podacima DZS-a, u prvih osam mjeseci građevinski su radova prema izvornim indeksima pali za 8 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje.
"Očekujemo nastavak pada investicija, što potvrđuju podaci iz građevinarstva koje se i dalje nalazi u dubokoj recesiji. Osim toga, ne uočavamo poboljšanja u poslovnom okruženju, a ni u izgledima za iduću godinu, što uvelike ograničava potencijalne investicije", navodi se u anketi.
Očekuje se, ističu makroekonomisti, i nastavak pada realne državne potrošnje jer je "sve teže financiranje tekuće potrošnje države za posljedicu zasigurno imalo daljnju odgodu javnih investicija".
Pozitivan doprinos BDP-u očekuje se, pak, od rasta izvoza, što se zahvaljuje solidnom stanju gospodarstva eurozone, najvećeg hrvatskog trgovinskog partnera.
„Jedina komponenta BDP-a koja bi trebala ublažavati negativna kretanja jest izvoz roba i usluga, ali uz blaže stope rasta“, navodi se u anketi.
Naime, dok je u prvih šest mjeseci ove godine robni izvoz rastao po dvoznamenkastim stopama, od srpnja jača po jednoznamenkastim stopama na godišnjoj razini. Ukupno je od siječnja do rujna izvoz porastao 9,6 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje.
"S obzirom na strukturu domaćeg gospodarstva, pozitivan doprinos iz međunarodnog okruženja neće moći neutralizirati smanjenje domaće potražnje te rezultirati rastom BDP-a", ističe jedan od makroekonomista.
U trećem je kvartalu splasnula i aktivnost u industriji. Nakon što je u prvih pet mjeseci ove godine industrijska proizvodnja neprestano rasla, što nije zabilježeno još od početka recesije, u trećem je tromjesečju ojačala blagih 0,2 posto na godišnjoj razini.