Iako se DZS ne bavi procjenama već samo obračunavamo ono što se desilo, činjenica je da je prvo tromjesječje bilo 0,5 posto veće u odnosu na lani, a sada je rast znatno veći
Tako je u petak poručio ravnatelj DZS-a Marko Krištof nakon što je javnost izvijestio o prvoj procjeni Državnog zavoda za statistiku da je hrvatski BDP u drugom tromjesečju realno veći za 1,2 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine.
No, kako stojimo usporedimo li se s 28 zemalja članica EU? Usporedba s 28 zemalja članica EU, rađena po ekonometrijskoj procjeni, pokazuje da prosječan rast članica EU na godišnjoj razini, sezonski prilagođen, iznosi 1,6 posto, a za Hrvatsku, također sezonski prilagođen, 1,4 posto.
- Hrvatska je negdje na sredini te tablice, s jednakom stopom rasta kao Grčka, nešto sporije od Portugala. Jedino je Finska, zbog propasti Nokie, u drugom tromjesečju ove godine zabilježila negativne stope rasta. Ako međutim pogledamo stope rasta u odnosu na prethodno tromjesečje, Hrvatska raste brže nego što je prosjek Europske unije u kojoj je rast u drugom kvartalu iznosio 0,4 posto. Pri toj usporedbi, rastemo jednako brzo kao Velika Britanija, naveo je Krištof.
Nakon toga Krištof je izvijestio kako je među djelatnostima najveći doprinos rastu u drugom tromjesečju ove godine došao od djelatnosti trgovine, dok je najveći doprinos smanjenju došao iz djelatnosti poljoprivrede. Trgovina je, istaknuo je, zajedno s prijevozom i ugostiteljstvom rasla 4,4 posto, industrija za 2 posto, pri čemu je prerađivačka industrija porasla za 2,9 posto. S druge strane poljoprivreda je u minusu 3 posto i to, naglašava Krištof, prvenstveno zbog dugotrajne suše. Po njegovim riječima, oporavlja se i graditeljstvo koje je u minusu tek 0,1 posto.
Prema rashodnoj metodi, najveći doprinos rastu BDP-a dolazi od porasta konačne potrošnje kućanstava za 0,6 posto te rasta izvoza roba i usluga za 10,2 posto.
- Među sastavnicama domaće potražnje najsnažniji pozitivan utjecaj na kretanje gospodarske aktivnosti prouzročen je rastom izdataka za konačnu potrošnju kućanstava. Taj rast nije značajan, ali radi se o velikoj komponenti pa i mali rast utječe na značajno povećanje domaće potražnje, rekao je Krištof.
Ističe i pozitivan i doprinos neto inozemne potražnje, što je po njemu posljedica poboljšanog rezultata turističkog sektora. Po podacima DZS-a, izvoz roba i usluga u drugom kvartalu ove godine je povećan za 10,2 posto, dok je uvoz roba i usluga rastao sporije, za 6,9 posto.