28. kolovoz 2015.

Hrvatsko gospodarstvo raste jednako kao Britansko

Iako se DZS ne bavi procjenama već samo obračunavamo ono što se desilo, činjenica je da je prvo tromjesječje bilo 0,5 posto veće u odnosu na lani, a sada je rast znatno veći

Tako je u petak poručio ravnatelj DZS-a Marko Krištof nakon što je javnost izvijestio o prvoj procjeni Državnog zavoda za statistiku da je hrvatski BDP u drugom tromjesečju realno veći za 1,2 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

No, kako stojimo usporedimo li se s 28 zemalja članica EU? Usporedba s 28 zemalja članica EU, rađena po ekonometrijskoj procjeni, pokazuje da prosječan rast članica EU na godišnjoj razini, sezonski prilagođen, iznosi 1,6 posto, a za Hrvatsku, također sezonski prilagođen, 1,4 posto. 

- Hrvatska je negdje na sredini te tablice, s jednakom stopom rasta kao Grčka, nešto sporije od Portugala. Jedino je Finska, zbog propasti Nokie, u drugom tromjesečju ove godine zabilježila negativne stope rasta. Ako međutim pogledamo stope rasta u odnosu na prethodno tromjesečje, Hrvatska raste brže nego što je prosjek Europske unije u kojoj je rast u drugom kvartalu iznosio 0,4 posto. Pri toj usporedbi, rastemo jednako brzo kao Velika Britanija, naveo je Krištof. 

Nakon toga Krištof je izvijestio kako je među djelatnostima najveći doprinos rastu u drugom tromjesečju ove godine došao od djelatnosti trgovine, dok je najveći doprinos smanjenju došao iz djelatnosti poljoprivrede. Trgovina je, istaknuo je, zajedno s prijevozom i ugostiteljstvom rasla 4,4 posto, industrija za 2 posto, pri čemu je prerađivačka industrija porasla za 2,9 posto. S druge strane poljoprivreda je u minusu 3 posto i to, naglašava Krištof, prvenstveno zbog dugotrajne suše. Po njegovim riječima, oporavlja se i graditeljstvo koje je u minusu tek 0,1 posto.

Prema rashodnoj metodi, najveći doprinos rastu BDP-a dolazi od porasta konačne potrošnje kućanstava za 0,6 posto te rasta izvoza roba i usluga za 10,2 posto.

- Među sastavnicama domaće potražnje najsnažniji pozitivan utjecaj na kretanje gospodarske aktivnosti prouzročen je rastom izdataka za konačnu potrošnju kućanstava. Taj rast nije značajan, ali radi se o velikoj komponenti pa i mali rast utječe na značajno povećanje domaće potražnje, rekao je Krištof. 

Ističe i pozitivan i doprinos neto inozemne potražnje, što je po njemu posljedica poboljšanog rezultata turističkog sektora. Po podacima DZS-a, izvoz roba i usluga u drugom kvartalu ove godine je povećan za 10,2 posto, dok je uvoz roba i usluga rastao sporije, za 6,9 posto.