Najnovije prognoze Ekonomskog instituta, Zagreb ukazuju na blag oporavak gospodarstva u 2015. i 2016. godini. U odnosu na siječanjsku prognozu, procjena rasta BDP-a za 2015. ostala je jednaka, 0,2 posto, dok je procjena rasta BDP-a za 2016. smanjena za desetinu postotnog boda i sada iznosi 0,8 posto.
Doprinosi rastu ponešto su izmijenjeni u odnosu na ranije prognoze te se tako zbog neizvjesnosti na tržištu rada i niskog povjerenja potrošača, ali i nastavka razduživanja kućanstava očekuje stagnacija osobne potrošnje u 2015. Prognoza pada investicija od -1,5 posto u 2015. ponajprije je posljedica negativnog trenda u četvrtom tromjesečju 2014., ali i nedostatka investicija u javnom i u privatnom sektoru, kao i nedovoljno iskorištenog pristupa fondovima EU-a.
Zbog nadolazećih parlamentarnih izbora, u 2015. očekuje se manji pad državne potrošnje od ranije planiranog, na razini od -0,4 posto, dok će pozitivan doprinos rastu i dalje imati jedino neto izvoz. U 2016. očekuje se blagi rast osobne potrošnje, od 0,2 posto, a u prvoj godini mandata nove Vlade izvjesna je konsolidacija javnih financija i daljnji pad državne potrošnje od -1,2 posto. Uz uvjet ostvarivanja nekih od najavljenih investicijskih projekata, ali i poboljšanu apsorpciju fondova EU-a, u 2016. prognozira se rast investicija od 2,2 posto, što bi predstavljalo prvi porast investicija na godišnjoj razini u posljednjih sedam godina. Neto izvoz i dalje će imati pozitivan utjecaj na rast, ali s manjim intenzitetom, zbog oporavka potrošnje i rasta uvoza.
Većinu neizvjesnosti koje mogu utjecati na točnost naših prognoza ove će godine uzrokovati nadolazeći parlamentarni izbori i politika koju provodi trenutna Vlada. Naime, iako će Vlada biti pod velikim pritiskom Europske komisije za provođenje fiskalne konsolidacije (u okviru Procedure prekomjernog deficita (EDP) i Europskog semestra), očekuje se kako ipak neće biti sklona u predizborno vrijeme povlačiti veće reformske poteze. Stoga se u 2015. očekuje deficit proračuna opće države znatno iznad cilja postavljenog u okviru EDP-a (-3,5 posto BDP-a), odnosno na razini od -5,0 posto BDP-a.
U 2016. moguća je značajnija fiskalna konsolidacija, međutim, u početku bi se zbog smanjenja plaća prihodi državnog proračuna također mogli smanjiti, te se očekuje deficit tek nešto manji od onog u 2015., na razini od -4,8 posto BDP-a. Dodatnu nesigurnost unose šumovi koji pristižu iz Vlade, odnosno najava strukturnih reformi i programa fiskalne konsolidacije iz Ministarstva financija, dok sam premijer najavljuje kako neće biti daljnjih rezanja plaća i subvencija. Nastavak neizvjesnosti oko procesa monetizacije autocesta, kao i nepoznanice oko konačnog rješenja u slučaju „Franak“ unose dodatnu nesigurnost u vezi budućih Vladinih poteza, a time i naših prognoza.