18. lipanj 2012.

Hrvatskoj treba rast stope fertiliteta 14 posto ili 200 tisuća migranata

lider.media
lider.media

- Ako ne budemo imali jasno razrađene strategije napretka, Hrvatska neće moći uzimati novac iz Europskih fondova- rekao je Jakša Puljiz, zamjenik ministra regionalnog razvoja i fondova EU na današnjoj konferenciji ‘Tržište rada i obrazovanje 2025.‘

Konferencija je održana s ciljem javne rasprave o daljnjem uključivanju Hrvatske u novu strategiju Europske unije pod nazivom ‘Nove vještine za nova radna mjesta‘. Ova strategija EU samo je jedan od pet europskih ciljeva koji se planiraju ostvariti do 2020., a uključuje rast stope zaposlenosti, tako da je glavni cilj da kroz sljedećih 10 godina EU, a s njom i Hrvatska ima 75 posto zaposlenih u dobi od 20 do 64 godine.- To je utopija, vrlo je mala vjerojatnost da će ti ciljevi biti ostvareni i u razvijenim zemljama Europe a kamoli u Hrvatskoj- smatra Ivan Čipin, profesor na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu koji se pozabavio demografskim stanjem u Hrvatskoj te predvidio trend demografskog starenja, koji se kosi s ciljevima Hrvatske.

- Kako razmišljati o tolikom uspjehu na tržištu rada kada nam se broj radno sposobnih ljudi svakim danom sve više smanjuje - rekao je Čipin te dodao kako su jedine mogućnosti porast fertiliteta za 14 posto ili doseljenje preko 200 tisuća migranata koji bi nadoknadili nedostatak hrvatskog stanovništva. Čipin je zaključio kako su obje solucije teško ostvarive. Ništa manje pesimističan nije ni Boris Jokić, znanstveni suradnik u Institutu za društvena istraživanja koji smatra da je obrazovanje u Hrvatskoj vrlo neuspješno. Jokić je istaknuo kako školstvo u Hrvatskoj ne potiče učenje te da nerijetko ima i štetan utjecaj na mlade ljude. Ove zaključke donio je na temelju istraživanja koje pokazuje da više od polovice učenika u Hrvatskoj ne uči i nema volju za učenjem.- Školski programi krivi su za sve pa tako i za nedovoljnu konkurentnost na tržištu rada- izjavio je Jokić te dodao kako je potrebno razvijati takozvanu ‘ekonomiku pažnje‘ kod mladih ljudi da bi mogli naučiti selektirati informacije i lakše se snalaziti na tržištu. Isto tako Jokić ističe da hrvatsko obrazovanje žudi za promjenama, ali isto tako njima nije podložno. S njim se slaže i Jakša Puljiz koji smatra da se hrvatski sustav obrazovanja mora mijenjati u cijelosti za što je naravno potrebno i puno vremena.

Puljiz je upozorio da milijardu eura iz europskih fondova nećemo moći uzeti ako ne ispunimo cijelu paletu uvjeta i preduvjeta za ostvarivanje ovih ciljeva te ne razradimo strateški plan u dogledno vrijeme. Za to bi Hrvatskoj trebao pomoći ‘Hrvatski kvalifikacijski okvir‘ (HKO) kao instrument cjeloživotnog učenja i održive zapošljivosti. Mile Dželalija predsjednik povjerenstva za upravljanje Fonda istaknuo je kako se u okvirima HKO-a nalaze višegodišnja analiza i istraživanja tržišta te u budućnosti sinergija koja mora dovesti do konačnog rješenja.

- Moramo početi raditi na spajanju tržišnih potreba sa sustavom obrazovanja, jedino tako možemo biti konkurenti- rekao je Dželalija te dodao kako će se u sklopu HKO-a uspostaviti registar koji će sadržavati sve podatke o radno sposobnoj snazi u Hrvatskoj. Taj registar uvelike bi trebao pomoći Hrvatskoj u daljnjim analizama i provjerama koje su danas prijeko potrebne na tržištu rada.Da je sinergija gospodarstva i obrazovanja itekako potrebna za ostvarenje ove strategije smatra i Sonja Crnković Pozaić, savjetnica ministra rada i mirovinskog sustava. Pozaić napominje kako Hrvatskoj treba detaljnije planiranje obrazovanja te vlastita pamet koja jedina može uvjetovati rast i razvoj gospodarstva u svim sektorima.- Konkurentnost odlučuje o budućnosti naše zemlje - upozorila je Pozaić te naglasila da je budućnost u specijalizaciji te da Hrvatska mora djelatnostima koje imaju šansu konkurirati na europskom tržištu za bespovratne poticaje i podršku pri analizi i istraživanjima. U Hrvatskoj je danas preko 300 tisuća nezaposlenih, od toga preko 60 tisuća su mladi ljudi koji nisu imali prilike steći nikakvo iskustvo. Moramo primijetiti kako su europski planovi o 75 posto zaposlenog stanovništva kroz samo desetak godina vrlo ambiciozni s obzirom da su strategije u Hrvatskoj, kako ističu sudionici današnje konferencije, tek u povojima. No, treba se zadovoljiti činjenicom da netko ima plan, mada su potrebne godine i godine intenzivnog rada da bi se vidio napredak u sustavu hrvatskog obrazovanja - zaključeno je na konferenciji.