Hod po žici iliti stagnacija od ravno – nula posto! Toliko će, naime, ove godine ‘rasti‘ hrvatsko gospodarstvo. Godinu poslije bit će to ‘raskošnih‘ 0,5 posto. Statistički, odlijepit ćemo od recesije i, službeno, Hrvoje Stojić, direktor Odjela ekonomskih istraživanja Hypo banke, inače najpesimističniji prognostičar, ulazi u zonu optimističnih.
Unatoč tome, Stojićev ‘macroeconomic outlook 2015.-2016.‘ baš i ne pršti veseljem, ponajprije zbog stanja javnoga duga koji će u osnovnom scenariju dosegnuti 85 posto BDP-a (ako ima nekoga tko ne zna, mastriška je gornja granica 60 posto!). Zato je cijelo svoje izlaganje/prognoze i nazvao ‘hod po žici‘. Zbog eksplozivnog javnog duga godišnje su potrebe za refinanciranjem teške 20 posto BDP-a, od toga samo za kamate odjedri oko četiri posto (s obzirom na to da se deficit proračuna kreće oko pet do 5,5 posto, jasno je otkud većina te rupe). Trenutno, doduše, imamo sreće, jer se unatoč najvišem riziku u regiji, zahvaljujući Draghijevom novcu zadužujemo jeftinije nego ikad, ali još uvijek skuplje od svih susjeda. Jedina je pozitivna stvar u makroekonomskoj krvnoj slici plus na tekućem računu platne bilance – koji će u plusu ostati i dalje – a koji postižemo uglavnom zahvaljujući rastu izvoza.
-Izvoz je jedini stvarni ‘driver‘ oporavka. Naime, inozemna potražnja ojačala je uslijed snažnije, no očekivane monetarne stimulacije ECB-a, odnosno snažne deprecijacije eura u korist naših glavnih trgovinskih partnera – kategoričan je Stojić koji dodaje kako se neposredan pozitivan utjecaj ipak osjeća i kroz smanjenu premiju na rizik ugrađenu u cijene hrvatskih obveznica. Neizostavan je pozitivni generator napokon i snažan pad cijena nafte koji osim poboljšavanja u robnoj bilanci, poput ‘poreznog rasterećenja‘ pozitivno djeluje i na kupovnu moć građana.
-Kretanje BDP-a i dalje je glavni uteg za ekonomiju uslijed razduživanja u privatnom sektoru, fiskalne konsolidacije putem Procedure prekomjernog deficita i pada zaposlenosti. Pri tome je monetarna transmisija prigušena relativno visokom averzijom prema riziku, nedostatkom kvalitetne potražnje privatnog sektora, produljenim predstečajevima i regulatornom neizvjesnošću – precizira Stojić.
Rizici su, stoji u Hypovim prognozama, i političke prirode. Pod time Stojić podrazumijeva ‘mainstream‘ ekonomske politike koje su sve odreda, bez obzira na vlast, podržavale agoniju sedmogodišnje recesije, no u politiku je donekle ubrojao i snažno razduživanje banaka koji nije djelovalo nimalo antirecesijski. Pozitivne su strane priče snažan oporavak u eurozoni, ECB-ovo monetarno labavljenje, otvaranje većih infrastrukturnih projekata i olakšavanje financiranja malih i srednjih tvrtki.
-Gledajući u 2016. i nadalje, održiv oporavak baš i nije vjerojatan s obzirom na to da bi fiskalna konsolidacija trebala ubrzati nakon izbora, a imperativ razduživanja još neko vrijeme će ograničavati prikladan utjecaj monetarne politike na ekonomska kretanja - zaključuje.
Inače, skup je otvorila predsjednica Uprave Hypo banke Tea Martinčić s pitanjem: jesmo li potaknuli oporavak ili se on već događa? Odgovor je jedno i drugo, ali istovremeno niti jedno.
-Naša bi se gospodarska situacija mogla opisati kao bolja od loše, ali lošija od dobre – kazala je Martinčić donekle ipak sretna što je Stojić ove godine bio nešto šire prognostičke ruke.
Martinčić je stanje u ekonomiji usporedila sa sportom, u kojem je Hrvatska u samom svjetskom vrhu. Osvrnula se na nedavnu nogometnu utakmicu u kojoj je Hrvatska pobijedila Norvešku pet naprema jedan:
-Da smo izgubili od Norveške to bi bila katastrofa, jer je Hrvatska 19. na Fifinoj ljestvici, a Norveška je tek 70. reprezentacija svijeta. S druge strane, prema konkurentnosti gospodarstva Norveška je 11. u svijetu, a Hrvatska tek 79., ali to nas nimalo ne zabrinjava – poručila je.
Prije osvrta na Hrvatsku, kratke izglede za eurozonu predstavio je viši ekonomist Goldman Sacha, Lasse Nielsen. On tvrdi da eurozonu u ovoj godini čeka solidan rast od 1,7 posto koji se temelji na pet čimbenika: jačoj inozemnoj potražnji, jeftinom financiranju, manjem fiskalnom pritisku, slabom euru i jeftinj nafti.
Što se konkretnih prognoza tiče, Stojić u 2016. očekuje inflaciju od jedan i pol posto i rast BDP-a od pola posto. Nezaposlenost će se kretati po stopi od oko 17 posto, vanjski dug bi mogao porasti do 116 posto BDP-a, dok se u 2016. srednji tečaj kune u odnosu na euro očekuje na razini od 7,72.