Hrvatska udruga banaka (HUB) objavila je kvartalnu publikaciju o kretanju kamatnih stopa u 2017. godini te međunarodnoj usporedbi kamatnih stopa na kredite kao i poslovanju banaka u prošloj godini, javlja N1.
Pozitivan efekt gospodarskog rasta očitovao se i u rastu novih kredita. Promatrajući kreditne transakcije od sredine 2016. do siječnja 2018., kreditiranje prema stanovništvu i poduzećima na bazi 12-mjesečnog prosjeka bilježi rast, a istovremeno padaju novi krediti prema državi.
>>>Pažnja, drastično su postroženi uvjeti za stambene kredite
- Prošlu godinu obilježio je znatan pad kamatnih stopa u svim segmentima kreditnog posredovanja, a uslijed utjecaja odgođenog efekta izlaska Hrvatske iz dugogodišnje recesije. Pritom su kamatne stope na stambene kredite zabilježile najveći pad u proteklih desetak godina, izjavio je u povodu novog izdanja publikacije HUB Pregledi Zdenko Adrović, direktor Hrvatske udruge banaka.
Domaći krediti u ‘zlatnoj sredini‘
Bugarska, Mađarska, Latvija i Litva trenutno imaju više efektivne nominalne kamatne stope od Hrvatske. Izuzev Poljske, sve zemlje srednje i istočne Europe imaju veće kamatne stope na potrošačke kredite u odnosu na Hrvatsku. Domaći krediti nalaze se u ‘zlatnoj sredini‘ kada se promatraju kretanja u cijeloj eurozoni i svim CEE zemljama.
Pozitivan efekt očitovao se i u rastu novih kredita.
Kreditiranje prema stanovništvu i poduzećima, promatrajući kreditne transakcije od sredine 2016. do siječnja 2018. na bazi 12-mjesečnog prosjeka bilježi rast, dok istovremeno padaju novi krediti prema državi. Kreditiranje poduzeća poraslo je za 0.2 posto, prema metodologiji ECB-a, te se nalazi na 18. mjestu od ukupno analiziranih 27. europskih zemalja.
>>>HBOR najavio program kreditiranja za privatne iznajmljivače u drugom dijelu godine
Krediti stanovništvu rasli su za 2.9 posto zbog čega se Hrvatska našla na 15. mjestu iza najbže rastućih po kreditima građana – Češke, Slovačke, Nizozemske i Poljske.
Više odobrenih stambenih kredita
- Prema prvim podacima, u prosincu 2017. i u siječnju 2018. primjećujemo da se više odobravalo stambenih kredita uz valutnu klauzulu. Razloga većeg interesa za tim kreditima u odnosu na kunske kredite vidimo u nižoj kamatnoj stopi, ali i u očekivanju građana da Hrvatska uđe u eurozonu, naglasio je Adrović.
Dodaje da u ovom trenutku nema jasne predodžbe hoće li se i kako taj kreditni rast nastaviti. Mnoge zemlje u srednjoj i istočnoj Europi rastu gospodarski mnogo brže od Hrvatske, trenutno smo samo ispred Italije, Danske i Ujedinjenog Kraljevstva.
>>>RBA: Krediti stanovništvu porasli na 119 milijardi kuna
- To je sasvim sigurno za cijelu zemlju pa i za bankarski sektor zabrinjavajuće. Bankama treba odgovarajući rast volumena poslovanja, porezna rasterećenja gospodarstva i „doing business“ reforme, ulazak u eurozonu i smanjenje regulatornog troška te reforma sustava osiguranja depozita, ističe Adrović.
Hrvatski bankarski sustav je šesti najbolje kapitalizirani sustav u Europi i može odgovoriti na potražnju za kreditima, kažu u HUB-u.