Povodom 15.godine obljetnice Hrvatskog udruženja banaka u prostorijama Zagrebačke škole ekonomije i menadžmenta održano je predstavljanje istraživačkih radova znanstvenika i stručnjaka okupljenih unutar HUB-ovog Think Thanka. Ukupno je predstavljeno pet istraživačkih radova, a nakon svakog izlaganja uslijedila je recenzija iskusnijih ekonomskih analitičara, poput Martine Dalić i Ante Žigmana.
Vladimir Arčabić i njegova analitičko istraživanje na temu ′Djelovanje neizvjesnosti na bankarsko tržište u RH ′, pobudilo je najveće zanimanje domaćih medija, budući da se nakon njegovog izlaganja broj kamera i novinara zamjetno smanjio.
- Neizvjesnost tržišta u EU se temelji na interpretaciji neizvjesnosti u medijima, te je to saznanje vrlo korisno za Hrvatsku - izjavio je Arčabić. Vrlo je zanimljiva činjenica njegovog istraživanja koja govori kako osjećaj neizvjesnosti u Hrvatskoj nikad nije trenutan.
- Ukoliko smanjenje plaće ili otkazi budu najavljeni za pola godine, njih panika ne zahvaća do samog trenutka početka djelovanja tog najavljenog događaja - tvrdi Arčabić. Njegov zaključak je kako neizvjesnost na tržištu nije glavna determinanta pri odlukama o štednji i zaduživanju.
Tomislav Globan je održao izlaganje svojeg istraživačkog rada pod nazivom ′Determinante prekida (prelijeva) kapitala u Hrvatskoj ′.
– Kapital određuju izravna ulaganja (FDI), i inozemni krediti. Situacija do 2008.godine nije bila tako povoljna zbog zasluga domaćih političara ili njihovog boljeg vođenja gospodarstva, već zbog velikog optimizma i malog rizika koji je tada vladao u EU, te su se strani investitori lakše odlučivali za ulaganje - misli Globan. Također, upozorio je na nemoć nositelja ekonomske politike u uspostavljanju uvjeta za permanentan i stabilan priljev izravnih ulaganja u zemlju, te da domaća komponenta u priljevu kapitala može biti od velikog utjecaja, kao što je bio primjer s Češkom.
Možda i najkorisnije istraživačko djelo ovdje predstavljeno je ono Vuka Vukovića ′Korupcija u javnima nabavama i mogućnost reizbora ′. Motivacija za ovo istraživanje Vukoviću je bila činjenica što je ukupna šteta od korupcije u EU, jednaka njenom godišnjem proračunu, a korupcija u javnoj nabavi njen najrašireniji oblik. Obrasce na koje je nailazio u svom istraživanju uključuju; poduzeća bez zaposlenih kao jedinih ponuditelja, poduzeća gdje se dobivaju veći ugovori za obavljanje radova, nego što su ukupni prihodi tvrtke…
- Poslove dobivaju ne nužno tržišno orijentirane tvrtke, već i one koje su stvorene za ciljano kanaliziranje javnih sredstava - tvrdi Vuković. Pitanje koje se postavlja u istraživanju je na kolikom postotku korupcije se gube izbori? Vuković tvrdi da to ovisi o sprezi i privatnim poduzetničkim interesima, koji se manifestiraju namještenim natječajima.
- Moja tri rješenja su ograničenje mandata, racionalizacija broja općina, te objaviti indeks lokalne korupcije - kaže Vuković.
Hrvoje Šimović, Tomislav Čorić i Milan Deskar-Škrbić autori su ′Mogućnosti i ograničenja fiskalne politike u Hrvatskoj, a Šimović je u poduljem predavanju i prezentirao ideje ovog rada.
- Procikličnost i institucionalna ograničenja bitne su čimbenici u ovom segmenu - nadovezala se na ovo predavanje recenzentica Martina Dalić.
Kao mogući izlazak iz trenutne situacije on vidi pametnu fiskalnu konsolidaciju i promjenu strukture rashoda. Prezentaciju svoga djela koje još nije u potpunosti završeno, ′Djelovanje financijskih ograničenja na hrvatska poduzeća u toku krize′, održali su i Jasenka Kukavčić i Velimir Šonje.
- Velik dio gospodarstva, ne samo kod nas nego i u svijetu, ima pozitivan cash flow, ali ima nisku neto vrijednost - istaknuo je Šonje.