Glavni direktor Hrvatske udruge poslodavca (HUP) Davor Majetić ocijenio je u srijedu kako je vijest o nastavku rasta BDP-a u drugom tromjesečju pozitivna vijest za hrvatsko gospodarstvo, no usprkos tome nije znak da su stvorene pretpostavke za dugoročan i stabilan rast.
- Vijest o nastavku rasta BDP-a je pozitivna za hrvatsko gospodarstvo. No, ona usprkos tome što rastemo i više od očekivanja, to nije znak da smo stvorili pretpostavke za dugoročan i stabilan rast koji će rezultirati osjetno boljim standardom hrvatskih građana, kazao je Majetić.
- Stope po kojima rastemo još su preniske da bismo mogli početi nadoknađivati zaostatak za drugim članicama Europske unije, a bolna je činjenica da smo i dalje jedna od najslabijih ekonomija, rekao je.
Majetić napominje kako hrvatski BDP raste ponajprije zahvaljujući drugima, a ne zato što se naša politika pobrinula stvoriti uvjete koji će omogućiti snažan ekonomski oporavak zemlje.
- Imamo sreću da nam čitav niz vanjskih okolnosti ide na ruku, a privatni sektor koji je odradio niz prilagodbi tijekom krize ih uspješno koristi. No, mogućnosti ovakvoga rasta su ograničene i, osim toga, ostajemo izloženi rizicima pri svakoj promjeni sadašnjih povoljnih vanjskih uvjeta, navodi.
Majetić smatra kako je "opasno i neodgovorno ovu situaciju koristiti kao izgovor da bi se i dalje izbjegavala provedba reformi".
- HUP je jasno strankama uoči izbora poručio da su promjene u svim područjima u kojima zaostajemo za drugima i u kojima nismo dovoljno efikasni i konkurentni i dalje prioritet, poručio je Majetić.
Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je u srijedu prvu procjenu prema kojoj je bruto domaći proizvod (BDP) u proteklom kvartalu porastao 2,8 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine.
To je bolji podatak nego što se očekivalo. Osam makroekonomista, koji su sudjelovali u anketi Hine, procjenjivali su u prosjeku da je gospodarstvo poraslo za 2,3 posto na godišnjoj razini. Pritom su se njihove procjene rasta kretale u rasponu od 2,1 do 2,5 posto.
DZS je priopćio kako je najveći doprinos povećanju ostvaren rastom izvoza roba i usluga, od 4,1 posto u tom razdoblju. Doprinos domaće potražnje bio je pozitivan. Među sastavnicama domaće potražnje najsnažniji pozitivan utjecaj na kretanje gospodarske aktivnosti prouzročen je rastom izdataka za konačnu potrošnju kućanstava - za 3 posto.
Porasle su i ostale najvažnije sastavnice BDP-a, pa je tako državna potrošnja porasla za 2,6 posto, dok su bruto investicije u fiksni kapital skočile 6,3 posto.