Aktualno Hrvatska

HUP: Podizanje konkurentnosti IT sektora nemoguće bez značajnog rasterećenja plaća

ICT sektor pokazuje iznadprosječne rezultate u svim domenama gospodarstva te proizvodi multiplikativni učinak za sve druge gospodarske grane. To je industrija budućnosti koja ima šanse u zemlji pokrenuti ozbiljnije promjene, konstatirao je Boris Drilo, predsjednik HUP- Udruge informatičke i komunikacijske djelatnosti na konferenciji ‘Plaće IT profesionalaca: Može li porezna reforma poduprijeti konkurentnost IT industrije’.

Tri milijarde

– Prošle godine je ICT sektor generirao gotovo 3000 novostvorenih visoko plaćenih radnih mjesta koja generiraju značajnu osobnu potrošnju – koja utječe na rast BDP-a. Također, niti jedan drugi privatni sektor u RH ne nosi toliko investicija kao ICT sektor, koji nosi investicije od 3 milijarde kuna. Treća komponenta je izvoz – jedino ICT u izvozu raste dvoznamenkastom stopom rasta. Pozdravljamo reformske pomake koje je Vlada RH pokrenula no oni nisu dovoljni i potrebno je puno više pažnje posvetiti ovom sektoru i omogućiti mu uvjete poslovanja koji su poticajni i porezne politike koje nisu represivne, rekao je Drilo.

>>>Hrvatska IT industrija lani uložila 100 milijuna kuna i otvorila 700 novih radnih mjesta

Na konferenciji su predstavljeni rezultati analize radnih mjesta i plaća IT profesionalaca koju je HUP proveo u suradnji s Algebrom i portalom Moj posao.  HUP ICT je ovim putem još jednom upozorio na važnost poreznih izmjena u okviru porezne reforme. Započeta porezna reforma i dalje nije dovoljna za podizanje konkurentnosti IT sektora te za zadržavanje najkvalitetnijih ljudi tog sektora u zemlji. Smanjenjem poreza na dohodak djelomično su se rasteretile plaće ključnih stručnjaka što je važan korak za IT industriju kao i za druge grane i poduzeća u kojima se stvara velika dodana vrijednost zahvaljujući inovativnosti i novim znanjima koje ova industrija producira. Ulaskom na tržište EU, hrvatske se IT tvrtke suočavaju s konkurentima iz zemalja koje su reforme već provele i gdje su porezi i parafiskalni nameti znatno manji nego u RH. Osim na konkurentnost poduzeća i industrija čiji je obuhvat mnogo širi od IT industrije i industrija profesionalnih usluga (praktički je riječ o djelovanju na cjelokupno gospodarstvo), mjere poreznog rasterećenja u vrlo kratkom roku mogu djelovati i na sljedeće važne strateške ciljeve: prevenciju iseljavanja, demografsku obnovu, povećanje mobilnosti unutar Hrvatske i poboljšanje funkcioniranja tržišta rada i jačanje socijalne odgovornosti poslovnog sektora.

Najtraženiji su programeri

Maja Mahovlić, glasnogovornica portala Moj Posao iznijela je na konferenciji rezultate analize plaća IT profesionalaca koju je HUP proveo s Algebrom i portalom Moj posao. Uzorak je iznosio 3.600 ispitanika i uključuje IT profesionalce u najširem smislu značenja tog pojma – dakle radi se o ljudima koji rade u svim zanimanjima IT sektora. Ove je godine objavljeno najviše oglasa za zanimanja IT system administratora, programera i IT testera. Neto prosječna plaća iznosila je za istraživano razdoblje nešto više od 8.000 kuna u IT sektoru što je značajno veći prosjek od plaća u ostalim sektorima u RH.

>>>Predstavnici ICT-a traže bržu i aktivniju državu

– Rezultati su pokazali da 10 posto zaposlenih IT-evaca u sektoru ima plaću veću od 12.000 kuna neto. Mala je razlika u prosječnim plaćama za IT profesionalnce u IT i ne-IT sektorima, što je posebno vidljivo kod najviše traženih programera kojih i dalje nedostaje u svim sektorima. Porezna reforma će u IT sektoru rasteretiti skupine od 17.000 kuna bruto plaće na više, što većinu zaposlenika neće zahvatiti s obzirom da je većina plaća ispod tog bruto iznosa. Istraživanje je uspoređivalo razlike u plaćama s razlikama u stupnju obrazovanja, stažu i funkciji unutar pojedinog zanimanja. Vidljiv je i trend rasta plaća s rastom stupnja obrazovanja, tako stručnjaci s poslijediplomskim završenim studijem (doktorat) imaju medijalnu plaću od 13.500 kuna i bit će djelomično zahvaćeni ovom poreznom reformom, rekla je Mahlović.

Dopredsjednik Udruge informatičke i komunikacijske djelatnosti Hrvoje Balen rekao je da poslodavci ne mogu sami povećati plaće dok ne dođe do promjena uvjeta poslovanja u zemlji.

– A to je posebno postalo vidljivo otkad smo dio zajedničkog EU tržišta na kojem se natječemo sa zemljama u kojem su porezne politike mnogo liberalnije od naše. Svi bi poslodavci vrlo rado dali veće plaće radnicima u cilju zadržavanja kvalitetnih kadrova u zemlji no za ozbiljnija povećanja potrebna su i veća rasterećenja od onih kojima smo do sada svjedočili, rekao je Balen.

Pet malih koraka

Uvažavajući realitet u kojem se RH trenutno nalazi, u HUP-u su priredili i pet manjih mjera koje je moguće odmah provesti, a koje će značajno utjecati na proračun. One su: neoporeziv trošak prehrane zaposlenika, neoporeziva isplata za nadoknadu troškova vrtića za radnike koji imaju djecu, utvrđivanje maksimalnog neoporezivog iznosa koji poslodavac može isplatiti radniku na ime najamnine ili pokrića dijela rate kredita, neoporezivi bonusi u vidu dionica i udjela za tvrtke do određene veličine, neoporezivi iznosi 2-3 nagradne plaće godišnje.

– Iako su ove mjere zamišljene u okviru IT sektora s prvenstvenim ciljem da povećaju njegovu međunarodnu konkurentnost i sposobnost za zadržavanje kvalitetnih ljudi, mjere su primjenjive na cjelokupan sektor profesionalnih usluga i štoviše, na gospodarstvo u cjelini, zaključio je Boris Drilo i dodao da pozdravljaju svaku reformu i svaki iskorak, no da s trenutnim prijedlozima nećemo postići dovoljno značajan efekt potreban za stvaranje uvjeta za daljnji razvoj i rast plaća u IT sektoru te da je potrebna uniformna stopa poreza na dobit i jednostavniji mehanizam oporezivanja dohotka koji će omogućiti da i ljudi sa srednjim i umjerenim plaćama osjete efekte ovih promjena.


Pratite Lider na društvenim mrežama linkedininstagram
 
 

Komentari