Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) smatra da danas prihvaćenim mjerama za daljnje smanjivanje proračunskog deficita Vlada ponovo pribjegava najjednostavnijim rješenjima, bez strateškog promišljanja i bez plana za iduću godinu.
Nepodnošljivom lakoćom uzima se od gospodarstava i tvrtki koje još uvijek imaju kakav-takav prihod i koje nas jedine, kroz investicije, a slijedom toga rastom i zapošljavanjem mogu izvući iz krize, ističu iz HUP-a upitani za komentar danas usvojenih novih Vladinih mjera za smanjenje proračunskog deficita.
"Nikako da pojmimo da bez gospodarstva nema države. Povećanjem nameta, trošarina, telekomunikacijskih naknada i gubitkom poticaja za gospodarstvo Vlada ponovno pribjegava najjednostavnijim rješenjima, bez strateškog promišljanja i bez plana za iduću godinu", navode iz HUP-a.
Pitaju kako ćemo izvući državu iz krize stalnim "rezanjem" gospodarstva, pritom ne uvažavajući prijedloge kojima bi mu se pomoglo da se pokrene.
Potencijalni investitor donosi novac i radna mjesta, a za to mu je potrebna stabilnost poslovnog okruženja od barem tri godine, dok mi ne možemo više niti pratiti broj nameta i poreza koji se primjenjuju, ističu iz HUP-a.
Podsjećaju kako su više puta upozoravali da je smanjivanje rashodovne strane proračuna nužnost baš kao što to govore iskustva drugih zemalja koje su izašle iz krize.
"Potrebno je racionalizirati javnu upravu i administraciju, ubrzati pravosuđe i početi upravljati državom kao da se radi o vlastitoj imovini. Potrebna je veća politička odlučnost, a zaduživanjem, rastom troškova života i poslovanja nećemo opstati u idućim godinama. Moramo početi provoditi reforme jer jedina reforma koja se sada provodi jest razgovor o potrebnim reformama", navode iz HUP-a.
Vlada je na današnjoj sjednici usvojila paket mjera za smanjenje proračunskog deficita za daljnjih 0,4 posto BDP-a, ili za 1,3 milijarde kuna, a koji obuhvaća povećanje trošarina na motorne benzine i dizelska goriva za 20 lipa po litri, povećanje naknada vezanih za telekomunikacijske usluge, smanjivanje subvencija za poljoprivredu i gospodarstvo te smanjenje investicija u cestogradnju.
Danas usvojenim mjerama proračunski deficit bi se smanjio za dodatnih 1,3 milijarde kuna, kroz povećanje prihoda za približno 700 milijuna kuna te smanjenje rashoda za oko 640 milijuna kuna.
Po preporukama Europske komisije, Hrvatska u ovoj godini proračunski deficit mora smanjiti za 2,3 posto BDP-a. Rebalansom proračuna iz ožujka smanjenje je bilo na razini od 1,9 posto BDP-a, pa su potrebne dodatne mjere od 0,4 posto BDP-a, podsjetio je ministar financija Slavko Linić.