U Hrvatskoj udruzi poslodavaca (HUP) ocjenjuju ambicioznim prijedlog proračuna za 2017., koji je u četvrtak Vlada poslala u Sabor, no napominju da isključivo porezna reforma nije dovoljna te da treba pokrenuti i druge radi smanjenja makroekonomskih neravnoteža.
"Prijedlog državnog proračuna za 2017. godinu u odnosu na nedavno prezentirane smjernice ekonomske i fiskalne politike dodatno povećava već povećane prihode i rashode za približno 1,9 milijardu kuna uz zadržavanje iste razine proračunskog deficita. Već smo i smjernice državnog proračuna ocijenili ambicioznim, a aktualni, financijski dodatno povećan prijedlog proračuna još je ambiciozniji", istaknuo je glavni direktor HUP-a Davor Majetić.
Vlada je sa sjednice u četvrtak uputila u Sabor prijedlog državnog proračuna za 2017. godinu, kojim se predviđaju proračunski prihodi na razini od 121,6 milijardi kuna, rashodi od 128,4 milijarde kuna te deficit u iznosu od 6,8 milijardi kuna ili 1,9 posto BDP-a.
Prijedlog proračuna za 2017. temelji se na projekciji gospodarskog rasta od 3,2 posto, u što su uračunati učinci porezne reforme čija primjena počinje početkom iduće godine.
U odnosu na Smjernice za izradu proračuna, koje je Vlada prihvatila krajem studenoga, nacrt prijedloga proračuna za 2017. predviđa oko 2 milijarde kuna više prihode, a u istom iznosu predlažu se i viši rashodi.
Pozitivno je, kako je rekao, što u odnosu na smjernice nema povećanja već visokih poreznih prihoda i doprinosa, a koji se najvećim dijelom oslanjanju na ambiciozno planirani rast BDP-a.
"Da bi se on i ostvario bit će nužno poduzetni konkretne korake i mjere za poboljšanje poslovne i ulagačke klime. Isključivo porezna reforma nije dovoljna te je potrebno pokrenuti i druge reforme kako bi se omogućilo obuzdavanje rasta rashodovne strane proračuna, smanjenje makroekonomskih neravnoteža, poglavito visokog javnog duga te kako bi se otklonile brojne druge prepreke koje ograničavaju mogućnost gospodarskog rasta", istaknuo je Majetić za Hinu.
Dodaje kako ovogodišnja postignuća u fiskalnoj konsolidaciji treba još odlučnije slijediti i u idućoj godini, ne samo zbog povećanih potreba refinanciranja dospjelih financijskih obveza, nego i zbog ukupne dugoročne ekonomske i fiskalne stabilnosti kao odgovora na brojne globalne izazove i moguće prijetnje.
"Proračunsku odgovornost cijenit će ne samo domaći poduzetnici već i kreditne agencije, a poboljšanje kreditnog rejtinga jedan je od ciljeva na čijem bi ispunjenju Vlada trebala biti osobito angažirana. Izlazak iz Procedure prekomjernog proračunskog deficita sredinom 2017. godine teško da će biti ostvariv bez prethodno realiziranih preduvjeta", zaključio je Majetić.