Do sada je u Hrvatskoj izdan 51 halal certifikat proizvođačima prehrambenih proizvoda zainteresiranima da svoju ponudu prošire i na islamske potrošače i turiste. Još je 10 u postupku, a svake godine se povećava i broj hrvatskih hotela s halal potvrdom tako da ih sada ima 12.
Četiri se nalaze u Zagrebu te po jedan u Dubrovniku, Baškoj na Krku, Rijeci, Umagu, Varaždinu i Slavonskom Brodu. Halal potvrdu ima i jedan catering te turistička agencija, a pozitivan utjecaj vidi se u povećanju izvoza za četiri posto hrvatskim halal proizvođačima. Neki su čak na europsko tržište izvezli 15 do 20 posto više proizvoda, dok je povećan promet zabilježen i u halal hotelima. Hrvatska tako postaje polako ‘halal friendly‘ odredište, što znači da je sve više proizvoda i usluga u skladu sa zahtjevima islama.
Halal friendly
Očekuje se tako da će se znatnije povećavati broj bliskoistočnih turista kojih je prošle godine u Hrvatskoj bilo samo 2400. Aldin Dugonjić, rukovoditelj Centra za certificiranje halal kvalitete Mešihata Islamske zajednice u Hrvatskoj koja izdaje i oznake ‘halal friendly‘ ističe da je Hrvatska nažalost izgubila milijune s obzirom da ne iskorištavamo sve mogućnosti koje nudi otvaranje ponude prema islamskim zemljama. Naglašava da su muslimanski posjetitelji dobri potrošači zato što potroše i više od 500 dolara dnevno te vole luksuz.
- Primjerice, prije dvije godine je omanski sultan usidrio dvije jahte u dubrovačkoj luci Gruž na mjesec dana čime je ostvaren godišnji promet te luke. Ali nije mu se mogla ponuditi halal hrana, iako se sada to mijenja, pa ima sve više upita za takvu ponudu. Hrvatski turizam gubi doista s obzirom da se radi o tržištu vrijednom 632 milijarde dolara godišnje prema podacima US Halal Associationa, a na muslimanske turiste otpada 13 posto svjetskog turističkog prometa. U Hrvatskoj ih uz more, još i više zanimaju šume, planine i zrak. Islamski turisti mogli bi zbog toga dobro popuniti predsezonu i posezonu, ali naravno i glavni dio sezone jer je nakon Bajrama koji je upravo prošao, svi kreću na 15 do 20 dana odmora – objašnjava Dugonjić.
Hrvatskoj su zanimljiva, dodaje, sva tržišta Bliskog i Dalekog istoka, pogotovo Arapskog zaljeva, ali i Europske Unije, Amerike ili Kanade. Samo u Kanadi je halal tržište vrijedno milijardu dolara, tako da sve to može biti osnova za povećanje izvoza i konkurentnosti.
A, B i C kategorije
Zasad samo Turska ulaže u Hrvatsku, naglašava Dugonjić, no arapski ulagači su itekako zainteresirani za poljoprivredu, turizam i energetski sektor. Možemo ponuditi i kvalitetne i jeftine usluge zdravstvenog turizma s kozmetičkim tretmanima i wellnessom, što je po Dugonjiću čisti izvoz. Navodi libijske goste koji bi rado dolazili obaviti zahvate, kao i oni s Bliskog istoka kojima naša klima izuzetno odgovara. Pri tome postoje A, B i C halal kategorije gdje se u A kategoriji mora osigurati odgovarajući smještaj i hrana, u B nema alkohola i svinjetine, dok C nudi razdvojene plaže i bazene za žene i muškarce.
Aldin Dugonjić
- Arapi imaju velike obitelji i kada se vrate s odmora mnogo ljudi sazna kako im je bilo, pa i oni požele otići gdje je lijepo. Prate se i posjeti delegacija, tako da njihovi dojmovi uvijek imaju odjeka. Radi se zapravo o jednoj vrsti posrednog marketinga koji bi Hrvatska mogla jako dobro iskoristiti. Mogućnost su i halal lijekovi ili cjepiva koja se sada polako počinju izrađivati. Bilo je velikog zanimanja građana i poduzetnika za dolazak islamske banke u Hrvatsku koja bi poslovala prema halalu tako da ne bi zaračunavala lihvarske kamate, već samo naknade. Na dolasku te banke se još radi, a u Njemačkoj i Velikoj Britaniji se razgovara o otvaranju u bankama jednog ili dva šaltera, Islamic Windowa, za muslimanske korisnike – opisuje Dugonjić.
Hrvatski primjer
U svijetu inače ima mnogo ljubitelja halal hrane koji nisu muslimani, zato što je takva hrana prirodnog podrijetla spravljena u sanitarnim visokim uvjetima. Životinja se, primjerice, ubija tako da što manje pati, ne smije biti prije ozlijeđena, omamljena ili već uginula, a postupak obavlja isključivo musliman uz izgovaranje obrednih riječi. U slučaju da neki sastojci u namirnicama nisu halal, traži im se zamjena. Oznake halala na namirnicama povećavaju kvalitetu, pa bi naši proizvođači i trgovine trebale stoga naglašenije označavati i izlagati takvu robu. Radi proširenja hrvatskog izvoza Centar tjedno održava sastanke s nadležnim ministarstvima, posebno s Ministarstvom gospodarstva. Potrebno je, veli Dugonjić, uspostaviti bolji vizni režim i diplomatsku pokrivenost s obzirom da zračnu povezanost Qatar Airwaysom, Turkish Airlinesom, uskoro i FlyDubaijem, već imamo.
Inače niti jedna zemlja u EU nema registriranu halal normu osim Hrvatske, a u svijetu je druga po tome nakon Malezije. Stoga mnoge muslimanske zajednice iz drugih država zbog odlične organiziranosti hrvatskih muslimana ovdje traže savjete o suradnji s institucijama oko uspostave norme. Također, Hrvatska je 1916. godine, među prvim državama u Europi priznala islam.