Hrvatska bi s početkom iduće godine u primjeni trebala imati novi zakonodavni okvir za sanaciju financijskih institucija, banaka i investicijskih društva, temeljem kojega bi u slučaju propasti tih institucija prve gubitke i odgovarajući dio troškova preuzeli dioničari i vjerovnici institucije, a uspostavio bi se i sanacijski fond koji bi do kraja 2024. morao doseći iznos od najmanje jedan posto iznosa osiguranih depozita svih kreditnih institucija.
Predviđeno je to prijedlogom zakona o sanaciji institucija, kao i prijedlozima izmjenama zakona o kreditnim institucijama i o tržištu kapitala, čije je nacrte Ministarstvo financija objavilo na svojim internet stranicama i o kojima je otvorilo javnu raspravu, koja će trajati do 25. studenoga.
"Financijska kriza pokazala je da na razini Europske unije postoji značajan nedostatak odgovarajućih instrumenata za djelotvorno rješavanje problema nezdravih ili posrnulih kreditnih institucija i investicijskih društava. Stoga, namjera je uspostavljanje sustava koji će nadležnim tijelima država članica pružiti skup instrumenata za dovoljno ranu i brzu intervenciju u instituciji koja propada, ili će vjerojatno propasti, kako bi se osigurao nastavak ključnih funkcija institucije, uz istovremeno ograničavanje utjecaja propadanja institucije na gospodarski i financijski sustav na najmanju moguću mjeru", navodi se u obrazloženju predloženih zakona kojima bi se i u hrvatsko zakonodavstvo prenijela odgovarajuća europska direktiva, tzv. BRR Direktiva.
Države članice EU dužne su tu direktivu prenijeti u svoje nacionalno zakonodavstvo do kraja ove godine, s primjenom od 1. siječnja 2015., uz prijelazni rok za stupanje na snagu odredbi koje uređuju instrument unutarnje sanacije (bailin) do 1. siječnja 2016. godine.
Prema prijedlogu, sanacijska tijela u Hrvatskoj koja su ovlaštena za izvršavanje ovlasti za sanaciju i primjenu sanacijskih instrumenata su Hrvatska narodna banka (HNB) za kreditne institucije i grupu kreditnih institucija, Hrvatska agencija za nadzor financijski usluga (Hanfa) za investicijska društva, grupu investicijskih društava i financijske institucije za koje je nadležna i Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka (DAB).
Postupak sanacije, obrazlaže Ministarstvo, predviđen je samo za onu instituciju za koju je utvrđeno da propada ili je vjerojatno da će propasti, za koju sve druge mjere iz nadležnosti supervizora ili mjere privatnog sektora nisu dovoljne da bi se institucija financijski oporavila i ako je procijenjeno da je sanacija te institucije u javnom interesu.
Zakonom se definiraju i instrumenti sanacije, primjerice prodaje, prijelazne institucije, odvajanja imovine i instrument unutarnje sanacije.
"Djelotvoran sustav sanacije trebao bi osigurati da se troškovi sanacije propadajuće institucije koje su do sada snosili porezni obveznici svedu na najmanju moguću mjeru. To se postiže primjenom instrumenta unutarnje sanacije kojim se osigurava da dioničari i vjerovnici propadajuće institucije snose prvi gubitke i preuzmu odgovarajući dio troškova koji proizlaze iz propasti institucije. Stoga se primjenom tog instrumenta, dioničarima i vjerovnicima institucija daje snažniji poticaj za praćenje zdravlja institucije tijekom njenog poslovanja", navodi se u obrazloženju.
Iznimno se, kao zadnja mogućnost, nakon što se procijene, odnosno iskoriste sanacijski instrumenti u mjeri u kojoj je to moguće kako bi se očuvala financijska stabilnost, mogu koristiti državni instrumenti financijske stabilizacije, u skladu s propisima i pravilima kojima se uređuju državne potpore financijskom sektoru.
Za financiranje sanacije uspostavio bi se i sanacijski fond kojim upravlja DAB. Sredstva sanacijskog fonda prikupljat će se propisanom dinamikom kako bi se postigla ciljana razina sanacijskog fonda koja do 31. prosinca 2024. mora doseći iznos od najmanje 1 posto iznosa osiguranih depozita svih kreditnih institucija s odobrenjem za rad u Hrvatskoj, a prema revidiranim financijskim izvještajima za prethodnu godinu.