Na tradicionalnom susretu predstavnika Vlade i turističkih djelatnika, koji se danas održao u Opatiji u sklopu Dana hrvatskog turizma gostovalo je sedam predstavnika Vlade (bez onog ključnog, ministra financija) koji su predstavili planove i odgovarali na konkretna pitanja sudionika.
Najkonkretnije promjene koje se tiču gospodarskih subjekata u turizmu najavio je Mladen Pejnović, ravnatelj DUUDI-ja koji je priznao da država nije najspretnije izvela natječaj za privatizaciju hotelskih tvrtki Maestral, Imperial i Plat koje, za razliku od većine ostalih u državnom portfelju nisu gubitaši.
- U prvom krugu interes ulagača je bio velik, no u drugom krugu nismo uspjeli. No, barem nas nitko ne može optužiti da rasprodajemo imovinu. U idućem krugu mijenjat ćemo sve uvjete natječaja osim procijenjene vrijednosti. Prvi put prodajemo tvrtke koje nisu gubitaši i nema smisla da ih prodajemo ispod vrijednosti. Naime, potencijalni kupci naučili su da se od države kupuje samo ispod cijene, to je psihološki problem s kojim smo suočeni godinama – istaknuo je Pejnović. Najavio je i nove projekte privatizacije u 2015. godini, a to su Jadran Crikvenica, Club Adriatic i Sunčani Hvar, čiji će uvjeti prodaje ovisiti o predstečajnoj nagodbi.
Na panelu, kojeg je vodio Miodrag Šajatović, glavni urednik Lidera, najviše pitanja bilo je upućeno ministru pomorstva, prometa i infrastrukture Siniši Hajdaš-Dončiću. Krešimir Žic, vlasnik marine Punat podsjetio je ministra da državne koncesije u marinama istječu u idućih 15 godina, da Zakon o pomorskom dobru ne podrazumijeva niti produljenje koncesija ni obeštećenje investitora koji bi trebali ulagati u dodatne sadržaje, što neće vratiti u idućih 15 godina. Naveo je i primjer ACI-ja kojem se traži strateški partner koji bi trebao pristati na takve uvjete.
Dončić je odgovorio da je u tom dijelu novi Zakon isti kao i prethodni, što znači da je pomorsko dobro opće dobro i da će se, kada isteknu koncesije, raspisivati novi natječaji. Sve ostalo, istaknuo je, zvala bi se potpora. Bilo je i upita o ulaganjima u razvoj krčkog aerodroma, na što je Dončić odgovorio da će država sredstvima osigurati sigurnost prometovanja u zračnoj luci, ali da će za veće zahvate aerodrom morati u koncesiju.
U svom izlaganju istaknuo je da je Vlada sufinancirala sa 79 posto sredstava gradnju novog terminala i piste u Zračnoj luci Dubrovnik te da aerodrom u Splitu, druga zračna luka po prometu putnika u Hrvatskoj, također priprema gradnju novog terminala.
Gordan Maras, ministar poduzetništva i obrta najavio da će njegovo ministarstvo nastaviti s potporama malih obrtnika te najavio da će turizam na raspolaganju u narednih godinu dana imati 350 milijuna kuna bespovratnih sredstava, koji će biti namijenjeni projektima koji su u zadnjoj fazi realizacije, poput obnove splitskog hotela Park. Putem HBOR-a i i iz državnog proračuna Ministarstvo će poduzetnicima osigurati tri milijarde kuna za subvencioniranje kamata, ne samo za investicije kao što je bilo do sada, već i za likvidnost poslovanja.
- Radi se o mikrokreditima bez pretjeranih jamstava za, primjerice, obnavljanje smještajnih kapaciteta ili opremanje objekata, čija kamatna stopa će iznositi ispod tri posto, što ćemo dogovoriti s poslovnim bankama. Znam da među vama ima i puno ugostitelja koje će obradovati činjenica da od 1. siječnja iduće godine više neće plaćati PDV na izdane, već naplaćene račune – izjavio je Maras.
Mihael Zmajlović, ministar zaštite okoliša i prirode najavio je nove projekte za izgradnju posjetiteljske infrastrukutre u nacionalnim parkovima i parkovima prirode, u vrijednosti 600 milijuna kuna koji će se financirati iz EU fondova.
- Prirodna bogatstva spadaju među prva tri razloga dolska turista u Hrvatsku i stoga smo napravili brend Parkovi Hrvatske na kojem ćemo raditi s Ministarstvom turizma, kako bi brend bio globalno prepoznatljiv – rekao je Zmajlović. Najavio je i da će za mjesec dana predložiti Vladi modele za dodjelu koncesija u Nacionalnom parku Brijuni, gdje bi potencijalni investitori trebali uložiti oko 200 milijuna eura u turističku infrastrukturu i podizanje kvalitete proizvoda. Kao predstavnik Ministarstva zdravstva na panelu je prisustvovao Miljenko Bura, „friški“ pomoćnik ministra zdravstva koji se dugo godina zalagao za razvoj zdravstvenog turizma, segmenta koji sada ima posebnu Upravu unutar Ministarstva zdravstva. Bura je rekao da je to korak naprijed, ali da rješavanje problema tek predstoji, a to su zakonodavne regulative, definiranje proizvoda i ponude zdravstvenog turizma.
– Uloga nove Uprave nije samo da se bavi zdravstvenim turizmom, već i razvojem zdravstvene infrastrukture koja trenuto nije u skladu sa očekivanjima turista i posjetitelja starije dobi. Kao dobar primjer istaknuo bih projekt u Dugopolju, gdje se gradi privatna kardio-kirurška klinika s pet sala koja će biti djelomično namijenjena lokalnom stanovništvu, ali većinom turistima – objasnio je Bura i pri tom najavio da se sljedeći tjedan počinje sređivati pitanja zakonske regulative između turističkog i zdravstvenog dijela.
Darko Lorencin, ministar turizma istaknuo je da se početkom godine njegovo ministarstvo reorganiziralo na način da su razdvojene mjere za privatni sektor i ona ulaganja u javnu infrastrukturu koja se financiraju iz Fonda za turizam kojeg pune gospodarski subjekti kroz naknadu za turističko zemljište.
– Na taj način sredstva se vraćaju direktno na teren i financiraju se projekti za koje privatni sektor ne bi bio zainteresiran, a destinacijama znače puno – zaključio je Lorencin.