12. lipanj 2012.

Investicijski potencijal su istraživačke koncesije

Jasmina Trstenjak
Jasmina Trstenjak

Najveći energetski investicijski potencijal skriva se u koncesijama za naftne bušotine i zbog toga je potrebno požuriti sa Zakonom o rudarstvu.

Osim toga, vrlo je važno drastično povećanje logistike i suradnje u regiji što se rafinerija tiče, zaključak je okruglog stola ‘Ulaganje u sektoru nafte i plina’ 4. energetske arene u organizaciji Infoarena Grupe i EBRD-a na kojem su sudjelovali domaći i strani stručnjaci iz sektora nafte i plina.

- Potrebne su investicije jer Hrvatska mora nešto učiniti da se otvori tržište. Dobro je stoga što se Zakon o rudarstvu mijenja, no loše je što se kasni jer, kako je rečeno, Zakon se očekuje u rujnu. To znači da je ova godina, što se tiče naftnih koncesija, vrlo vjerojatno gotova - istaknuo je Vedran Perše, zamjenik glavnog direktora u Central European Oil Company (CEOC).Šteta što Zakon već nije donesen jer je to glavni klin investicijskom potencijalu, složio se i naftni konzultant Jasminko Umičević koji vjeruje da su glavne mogućnosti Hrvatske upravo istraživačke koncesije.

- Čak 40 posto kontinentalnog dijela Hrvatske još uvijek nije istraženo. To je neiskorišteni potencijal i postoje kompanije koje su zainteresirane za tržište - naglasio je Umičević izrazivši skeptičnost što se drugih investicijskih projekata tiče. Konkretnije, LNG terminala u Omišlju na Krku. Vrijeme će pokazati, rekao je, ali ta investicija nije realna. No, kako kaže član Upravnog odbora u Centru za praćenje poslovanja i investicija u energetici Marko Lončarević, već sada za LNG koji se planira graditi u fazama postoji veliki interes. No još uvijek samo načelni.

- Prije se dogodilo da velike kompanije nisu imale stateški interes u tom projektu, ali danas postoji cijeli strateški utjecaj; Dioki, odnosno Dina Petrokemija čije je zemljište, HEP koji planira graditi elektranu na plin na toj lokaciji - napomenuo je Lončarević s kojim se po tom pitanju nije složio Umičević.

Plinofikacija Dalmacije pri kraju, nadovezao se, plin će doći u Dalmaciju i HEP-u ne treba dodatni plin iz LNG terminala. Umičević je suprotnog mišljenja i od Slavka Šćepanovića, prvog zamjenika direktora u Nestro-OPTIMA Grupi iz BiH koja se bori s malim maržama i to je samo jedan od niza problema s kojima se suočava. Nije dovoljan ni njihov konstantan rad na internim faktorima restrukturiranja, od planiranja, do praćenja i snižavanja troškova.

- Cijena nafte ima jako veliki utjecaj i sve naše uštede nemaju toliki efekt kao u nekim drugim granama privrede - požalio se Šćepanović koji vjeruje da sve rafinerije u okruženju imaju budućnost uz uvjet da se logistika pojača i ostvari bolja suradnja. No Umičević je uvjeren da je suradnju teško postići i da neće sve rafinerije preživjeti jer, karikirano govoreći, rafinerije na području bivše Jugoslavije čine malu baru punu krokodila. Konkurencija je, naime, sve veća.