Rezultati istraživanja uspješnosti Hrvatske u iskorištavanju financijskih sredstava iz projekata financiranih od strane EU od danas su dostupni javnosti - ukupno je ugovoreno preko 100 milijuna eura sredstava, a prosječan iznos po projektu iznosi oko 180 tisuća eura.
Istraživanje je obuhvatilo razdoblje od 2007. do 2013. godine te 576 projekata financiranih kroz IPA predpristupne programe, a istraživanju se odazvalo 390 projekata, odnosno blizu 70 posto populacije, što je velik odaziv. Unutar toga je identificirano 37 natječaja za dodjelu bespovratnih sredstava.
Hrvatska je rezultatima iznenadila. Naime, iskoristila je 85,6 posto svih dostupnih sredstava, a od ukupno ugovorenih sredstava, 95, 3 posto od predviđenih rezultata projekta je ostvareno.Od toga je 67 posto dodijeljeno javnim institucijama, dvadesetak posto privatnim neprofitnim organizacijama, a 11, 8 posto privatnim profitnim organizacijama. Gledajući uspješnost iskorištavanja po županijama, najuspješnija je Osječko-baranjska, a slijede je Grad Zagreb i Istarska županija. Najmanje su uspješna Ličko-senjska i Šibensko-kninska županija.
- Rezultati su iznenađujući te svakako pokazuju da Hrvatska ima znanja, volje i želje za realizaciju svojih projekata. Ovo nam je također pokazatelj da smo na pravom putu što se tiče iskorištavanja kapaciteta fondova EU, ali moramo biti svjesni da nas sad čeka puno teži i dugotrajniji put. Hrvatska više nema prava koristiti sredstva IPA-e, već potpada pod kohezijske fondove za koje će nam trebati sva stručnost i znanje ukoliko želimo i te fondove iskoristiti na način na koji smo iskoristili programe IPA-e – kazala je Ana Fresl, voditeljica istraživanja.
Procesi, međutim, traju dugo. Prosječno vrijeme od predaje projektnog prijedloga do potpisa ugovora iznosi 14 mjeseci i 17 dana, a od predaje izvještaja do isplate sredstava prođe prosječno 11 mjeseci i 23 dana. Korisnici tvrde da su potrošili 15 posto vremena više od planiranog za administraciju projekata. Sporost su uzrokovali propisi EU, ali i činjenica da samo 2,32 posto korisnika preda izvještaj od prve, odnosno samo toliko zahtjeva ne prolazi kroz izmjene i dopune.Financijski jaz koji nastaje od trenutka trošenja do isplate sredstava korisnici u 69 posto slučajeva namiruju iz vlastiti sredstava, a u 31 posto slučajeva pomoću posudbe ili kredita.
Podatke, naravno, treba staviti u kontekst. Ovi podaci čine smo 20 posto ukupnih sredstava, budući da je istraživanje obuhvaćalo konkretne korisnike, a ne centralnu državu. Također, samo je četvrtina projekata dovršena te su ovi podaci referentni samo za tu četvrtinu.Stoga će se konkretni i potpuni podaci o iskorištenosti fondova EU od strane Hrvatske znati tek 2016. godine.
Isto tako, uspješnost Hrvatske nemoguće je usporediti s drugim zemljama EU koje su bile u predpristupnim pregovorima jer je IPA relativno novi fond, a i među državama se razlikuje broj koraka provedbe određenog projekta pa je usporedba gotovo nemoguća.Pomoćnica ministra regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, Helga Bubanović Devčić, zaključila je kako je rano pričati o bilo kakvim uspjesima ili neuspjesima jer je riječ o projektnom ciklusu čiji će podaci biti konačni tek 2016. godine, na kraju predpristupnog razdoblja, ali tvrdi da trend pokazuje porast iskorištavanja fondova.