Turisti u Hrvatskoj prošle su godine prosječno dnevno trošili 79 eura, što je 19 posto ili oko 13 eura više nego prije tri godine, a poraslo je i njihovo ukupno zadovoljstvo svim elementima ponude u odredištima, osnovni su rezultati istraživanja Instituta za turizam TOMAS Ljeto 2017.
Rezultati tog istraživanja, kojeg Institut radi već deseti put, predstavljeni su u utorak u Ministarstvu turizma koje je, uz Hrvatsku turističku zajednicu i županijske turističke zajednice, pomoglo njegovu realizaciju, za razliju od zadnjeg takvog istraživanja 2014. koje je Institut proveo samostalno.
Istraživanje je provedeno od srpnja do listopada prošle godine na uzorku od gotovo 6.000 domaćih i stranih turista s ukupno 18 tržišta, i to na Jadranu u 67 mjesta.
Tko je najviše trošio?
Predstavljajući rezultate istraživanje znanstvenica iz Instituta za turizam Zrinka Marušić navela je da su po potrošnji najviše dnevno trošili hotelski gosti, 122 eura, a po tržištima turisti iz SAD-a - gotovo 160 eura, a slijede ih gosti iz Velike Britanije sa 140 eura, potom Španjolci 126 eura, Rusi 121 euro i skandinavski turisti s gotovo 120 eura dnevne potrošnje.
Zanimljivo je da su najbrojniji hrvatski gosti - Nijemci - trošili prosječno dnevno 75 eura, čime su na 11. mjestu, a iza njih su primjerice još Mađari i Česi te domaći turisti s oko 69 eura dnevne potrošnje.
>>>Hrvatski turizam ostvario rekordnih sto milijuna noćenja
Po vrstama smještaja analizirana je i dnevna potrošnja turista u kampovima gdje je lani prosječno iznosila 58 eura te u privatnom smještaju 74 eura.
Od ukupne prosječne dnevne potrošnje po osobi od 79 eura turisti su najviše, 40-ak eura trošili na smještaj, a 13 eura na hranu i piće izvan smještaja, 12 eura za kupnju, itd.
Ispitanici su u većini, njih 64 posto, ocijenili da su im troškovi lani u Hrvatskoj bili u skladu s očekivanjima, a 25 posto da su bili veći od očekivanih.
Osim mora i sunca, drugi motivi dolaska turista
Istraživanje je pokazalo i da je Hrvatska prošle godine uspjela privući veći broj turista u prvi posjet - njih 32,5 posto, za razliku od njih 18 koliko je takvih bilo u 2014., ali još uvijek imamo, kaže Marušić, vrlo lojalne goste jer ih je 27 posto došlo po šest ili više puta u posjetu Hrvatskoj.
- Jedna od važnijih naznaka iz ovog istraživanja je primjetan porast drugih motiva dolazaka osim sunca i mora. Iako odmor na moru odnosno pasivni odmor motivira 55 posto dolazaka turista, raste postotak onih koji dolaze zbog novih iskustava i doživljaja na 31 posto, a zbog gastronomije na 29 posto. To je ono čemu težimo i što pokazuje da i drugi motivi postaju sve važniji, uz navedene, još sport, rekreacija i aktivni odmor, što se može raditi i u pred i posezoni, a time se Hrvatska približava cilju cjelogodišnjeg turizma, istaknuo je ministar turizma Gari Cappelli.
U 2018. istraživanje u cijeloj Hrvatskoj
Najavio je da bi se iduće godine trebalo prvi put provesti istraživanje TOMAS Hrvatska u cijeloj Hrvatskoj, a ne samo na Jadranu, jer se turizam sve više razvija i na kontinentu i donosi sve bolje rezultate.
- To ćemo dogovoriti s Institutom za turizam da se provede iduće godine, jer bi tako imali rezultate gotove 2020. kada nam istječe aktualna Strategija turističkog razvoja i to bi nam onda poslužilo i kao prilog kreiranju nove strategije za iduće razdoblje, rekao je.
>>>Cappelli: Iduće godine očekuje se 930 milijuna eura investicija u turizmu
Ocijenio je da je istraživanje TOMAS Ljeto 2017. potvrdilo napredak hrvatskog turizma ali i njegovu popularnost na stranim tržištima. Turisti su u mnogim elementima hrvatsku ponudu ocijenili boljom od mediteranskih konkurenata, a ono čime nisu zadovoljni je u velikom padu u odnosu na 2014., poput prometnih gužvi, aktivnosti kada je loše vrijeme i kvalitete hrane u destinacijama. To će se poboljšati moguće već ove godine u kojoj slijede investicije od oko milijardu eura u nove objekte, kvalitetu i sadržaje, procjenjuje Cappelli.
I direktor Glavnog ureda HTZ-a Kristjan Staničić rezultate istraživanja drži korisnim za promotivne aktivnosti te za kreiranje novih turističkih proizvoda u Hrvatskoj, a važan je i profil turista koji nam dolaze te načini kako dolaze.
- Zbog porasta dolaska avio-gostiju - s 11 na 14 posto prošle godine, vidimo da smo na dobrom putu što smo ove godine odlučili više investirati u suradnju s avio-prijevoznicima i to u pred i posezoni, kazao je.
Unatoč rastu dolaska turista avionima ipak ih i dalje najviše, 64 posto, dolazi automobilima, dok su dolasci autobusima u padu (na 4 posto).
Istraživanje je pokazalo i da ih 78 posto borave u jednom smještajnom objektu, što je manje od njih 85 posto u 2014. godine, a to, objašnjava Marušić, znači da više obilaze druga odredišta nego prije.
Najomiljenije aktivnosti turista
Od najomiljenijih aktivnosti turisti i dalje najviše vole plivanje i kupanje, što je logično jer se radi o ljetnom istraživanju, ali sve više vole ići i u restorane, kafiće, na lokalne zabave, u nacionalne parkove te izlete brodom na koje je lani išlo više od 40 posto oni koji su došli u Hrvatsku, rekla je Marušić.
Od ostalih nalaza iz istraživanja istaknula je dominaciju interneta kao izvora informacija, za 44 posto turista, zatim društvenih mreža za njih 67 posto te on-line turističkih agencija preko kojih je čak 70 posto turista unaprijed rezerviralo smještaj u Hrvatskoj. Važan je i porast na 25 posto onih koji se informiraju o Hrvatskoj preko raznih medija.
>>>Gordana Kovačević: Korisnici žele 5G, tehnologiju kojom mogu upravljati pogledom i mimikom
- Jedna od većih promjena u odnosu na rezultate 2014. je što je za 14 posto, na čak 40 posto porastao broj onih turista koji imaju mjesečni kućni budžet iznad 3.000 eura, kao što ih je prošle godine prvi put više došlo s partnerom, a manje s obitelji, 48 naspram 38 posto. To je dobro, jer parovi više troše u destinaciji, ali ipak treba imati na umu da se smanjuje broj obiteljskih dolazaka - 2014. ih je bilo 48 posto, a sada 38 posto, upozorila je Marušić.
Prema istraživanju, prosječna dob turista prošle godine u Hrvatskoj bila je 41 godina, njih 54 posto bilo je između 30 i 49 godina, a sve više turista je s visokom i višom razinom obrazovanja.