Javni dug Hrvatske porastao je u drugom tromjesečju sa 68 na 68,4 posto BDP-a, a do kraja godine mogao bi, uz očekivani pad gospodarstva za 0,8 posto, dosegnuti 72 posto BDP-a, procjenjuju analitičari Raiffeisenbank Austria.
Ukupan dug opće države - dug središnje države, dug fondova socijalne sigurnosti te dug lokalne države - krajem lipnja iznosio je 224,6 milijardi kuna ili 68,4 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), navode analitičari RBA u osvrtu na nedavno objavljene podatke Hrvatske narodne banke (HNB).
U odnosu na kraj 2013. godine, dug opće države viši je za 4,4 milijarde kuna ili 2 posto.
„Iako je dinamika rasta duga opće države usporena, na godišnjoj razini stopa rasta još uvijek je dvoznamenkasta, te iznosi 13,6 posto, odnosno 26,9 milijardi kuna, što je posljedica učinka baznog razdoblja i snažnog zaduživanja države u drugoj polovini 2013. kako bi se osigurala sredstava za dospjele obveze tijekom prve polovine ove godine“, navode analitičari RBA.
Prema podacima Eurostata, objavljenima u srpnju, javni dug Hrvatske iznosio je u prvom tromjesečju 68 posto BDP-a ili 221,8 milijardi kuna. Kako BDP pada, a javni dug raste, dolazi do sve većeg udjela tog duga u BDP-u, zbog čega se Hrvatska sve više odmiče od maastrichtskih kriterija, prema kojima bi udjel javnog duga u BDP-u trebao iznositi maksimalno 60 posto.
Analitičari RBA navode da je u prvoj polovini godine dominantan doprinos rastu došao od porasta unutarnjeg duga opće države, 4,2 milijarde kuna, i to od strane središnje države, koja u strukturi duga s 219,4 milijarde kuna obveza prema domaćim i inozemnim vjerovnicima čini 97,7 posto ukupnog duga opće države.
„Prema sadašnjoj metodologiji (ESA95), uz projicirani pad gospodarstva od 0,8 posto, očekujemo da bi javni dug krajem 2014. mogao dosegnuti 72 posto BDP-a“, ističu iz RBA.
Međutim, taj bi udjel mogao porasti i znatno više zbog predstojeće promjene metodologije obuhvata duga opće države, u skladu s novom ESA 2010 metodologijom Eurostata. „To bi moglo značajno i statistički utjecati na snažan rast javnog duga i njegovog udjela u BDP-u, s obzirom će u obuhvat biti uključeni i Hrvatske autoceste i Autocesta Rijeka-Zagreb s popriličnim obvezama“, zaključuju analitičari RBA.