U prostorijama Hrvatskog novinarskog društva, u organizaciji Sindikata naftnog gospodarstva, najvećeg INA-inog sindikata, koji broji preko šest tisuća članova, održan je okrugli stol kojemu je cilj bio dobiti dogovore od predstavnika političkih stranaka kakvu budućnost oni vide za INA-u. Prema rečenom, čini se kako prevladava stav da bi trebalo promijeniti način upravljanja Inom i vratiti je u hrvatsko vlasništvo. Govoreći u ime Narodne koalicije, Siniša Hajdaš Dončić ocijenio je kako postoje realni izgledi za povrat vlasništva nad Inom otkupom MOL-ova udjela kreditom koji bi Ina sama otplaćivala. Podržao je arbitražu u svrhu povrata Ine u hrvatsko vlasništvo, jer drži da je MOL grubo kršio ugovore. Po njegovu sudu, glavni su preduvjeti za uspjeh u tome, kao i u makroekonomici općenito, politička stabilnost i pronalaženje obostrano prihvatljivog rješenja.
HDZ-ov predstavnik Goran Marić drži čudnim što oni koji su prodali Inu sada je žele ponovno kupiti, pa je zaključio da je to "ili bila loša prodaja ili se priprema loša kupnja". Ustvrdio je da MOL nije stateški partner a, kada je odabran, naknadno su mijenjani elementi ugovora koji je bio ponuđen svim zainteresiranim ponuditeljima. Očekuje kako bi najveći problemi mogli nastati kada i ako MOL odluči prodati Inine dionice, te naglašava da se mora saznati istina o prodaji nalazišta nafte "Bijele noći" u Siriji. Poručio je kako Hrvatska nije dovoljno učinila da zaštiti svoje interese i da ne smije biti inferiona u odnosu na strateškog partnera.
U vezi modernizacije sisačke rafinerije Marić je ustvrdio da je to ugovorna obveza o kojoj nema rasprave, a Hrvatska ne može pristati da Mol odlučuje koja je rafinerija profitabilna, a koja ne. Optimizam oko raspleta situacije oko Ine temelji na tome što postoji velik broj primjera MOL-ova kršenja ugovora.
Dario Čehić (Most) smatra da treba razmotriti koje su opcije jeftinije od uzimanja kredita za otkup MOL-ova udjela jer bi bilo probitačnije naći strateškog partnera kojem ne bi bilo u interesu zatvaranje Ine, gdje bi hrvatski interesi bili bolje zaštićeni. Mora se promijeniti, kako je rekao, "patološki" način upravljanja Inom jer se većina upravljačkih odluka donosi u Budimpešti, što je rezultiralo padom prihoda Ine, a rastom MOL-ovih. Ina je prevažna za Hrvatsku i njezino gospodarstvo, istaknuo je Čehić koji drži da Hrvatska nije iskoristila sve mogućnosti koje joj stoje na raspolaganju.
Ugovor s MOL-om temeljen na krivotorinama i tajnim dogovorima
"Zviždačica" Vesna Balenović (Domovinska koalicija), koja je zbog tvrdnji o nezakonitostima u poslovanju Ine 2001. dobila izvanredni otkaz te unatoč sudskim presudama nije vraćena na posao, optužila je lijeve i desne hrvatske političare da su sudjelovali u pljački Ine. Optužila je Račanovu Vladu da je 2003. prodala Inu, a ugovor o prodaji potpisan je u samo jednom primjerku.
- To je bio jedan od najvećih krimena u modernoj hrvatskoj državi, a time je "zamračeno" oko šest milijardi dolara, tvrdi Balenović.
Balenović smatra kako će Ina biti vraćena Hrvatskoj jer je ugovor s MOL-om temeljen na krivotorinama i tajnim dogovorima.
- Tadašnji glavni državni odvjetnik Mladen Bajić raspolagao je povjerljivim informacijama koje je zadržao za sebe i za to će kazneno odgovarati, kao i SDP i HNS, i tadašnji predsjednici Nadzornog odbora Slavko Linić i uprave Ine omislav Dragičević.
Rješenje vidi u tome da HEP i mirovinski fondovi otkupe udjele u INI, a MOL će morati otići, a ako to ne učini Inu treba nacionalizirati. Arbitražu smatra produljenjem agonije koja može trajati još pet godina, dok se Ina u potpunosti ne uništi.
Predstavnik Koalicije nema prodaje Luka Keller iz ORaH-a založio se protiv prodaje strateških resursa i podržao nastavak arbitraže i pronalaženje pravičnog rješenja.
- Zalagat ćemo se za razvoj zelene energije i niskougljičnog razvoja koji sisačku rafineriju smatra primjerom prljave tehnologije koja uništava zdravlje građana.