Državni zavod za statistiku objavit će danas prvu procjenu bruto domaćeg proizvoda (BDP) u drugom kvartalu, a zbog slabljenja industrijske proizvodnje, potrošnje i izvoza, očekuje se veći pad gospodarstva nego u prva tri mjeseca ove godine.
Osam makroekonomista procjenjuje u prosjeku da je gospodarstvo u drugom tromjesečju oslabilo 2,3 posto na godišnjoj razini. Pritom svi očekuju pad, i to u rasponu od 2 do 2,9 posto.Pokažu li se procjene točne, bio bi to najveći pad gospodarstva od drugog tromjesečja 2010. godine, kada je BDP potonuo 2,5 posto.Domaće je gospodarstvo u recesiji još od početka 2009. godine. Doduše, u dva je navrata, u trećem kvartalu 2010. i drugom 2011. godine, tehnički provirilo iz recesije, no negativni su trendovi potom nastavljeni.U prvom tromjesečju ove godine BDP je pao 1,3 posto, a sudeći po svim posljednjim makroekonomskim podacima, u drugom se kvartalu recesija produbila.„Sukladno pokazateljima iz realnog gospodarstva, poput industrijske proizvodnje, građevine ili prometa u trgovini na malo, evidentno je da će pad gospodarske aktivnosti u drugom tromjesečju biti nešto izraženiji“, navodi jedan od makroekonomista u anketi Hine.I dok je još u prvom tromjesečju imala blagi, ali ipak pozitivan učinak na BDP, u drugom je tromjesečju osobna potrošnja oštro pala. Promet u trgovini na malo u tom je razdoblju potonuo više od 5 posto na godišnjoj razini.„Očekujemo nepovoljniji utjecaj osobne potrošnje, gdje su jasno vidljivi nepovoljni trendovi na strani raspoloživog dohotka, prije svega pod utjecajem povećanja PDV-a, poskupljenja struje i plina, ali i nastavka nepovoljnih trendova na tržištu rada“, navodi se u anketi Hine.Oštro je, više od 6 posto, u drugom kvartalu pala i industrijska proizvodnja, a nisu se oporavile ni investicije.„Oporavak investicija ne očekujemo, s obzirom na intenziviranje negativnih kretanja industrijske proizvodnje u odnosu na prvo tromjesečje te nastavak pada obujma građevinskih radova na godišnjoj razini. Slične trendove očekujemo i u cijeloj 2012. godini, jer privatni sektor ostaje suzdržan, dok se investicije javnog sektora odvijaju sporije nego što se očekivalo“, navodi jedan od makroekonomista.U prvom je tromjesečju još rastao izvoz, no zbog slabljenja europskih gospodarstava, naših najvećih vanjskotrgovinskih partnera, oslabila je i tamošnja potražnja za uvoznim proizvodima, pa posljednjih mjeseci pada i izvoz.Hrvatski je robni izvoz u prvoj polovini godine iznosio 4,5 milijardi eura, što je 4,2 posto manje u odnosu na isto lanjsko razdoblje, dok uvoz bilježi blaži pad, za 0,5 posto, na 8,05 milijardi eura.