Na veleučilištu VERN‘ održana je 5. sjednica Savjeta s temom Strategija obrazovanja, znanosti i tehnologije u kontekstu strategije Europa 2020. – zapošljivost mladih.
Poseban gost bio je predsjednik Ivo Josipović koji je pozdravio incijativu, te je i sam rekao da je zapošljivost mladih jedan od velikih problema ne samo Hrvatske već i u ostalim zemljama Europske unije.
- Izgubili smo i mi i Bolonja. Sada mi profesori govore da je sustav previše birokratiziran i da se previše vremena troši na taj dio. Trebamo omogućiti da se profesori vrate onome u čemu su najbolji, a to su predavanja. Strategija je dobra podloga iako se u nekim dijelovima ne slažem s njom, ali trebamo pokušati promijeniti sustav koji ne funkcionira dobro – rekao je Josipović.
Ministar obrazovanja, prosvjete i sporta Vedran Mornar pokušao je slikovito brojkama dočarati situaciju u kojoj se nalazi hrvatski obrazovni sustav.
- Naš je proračun 12 miljardi kuna ili oko dvije miljarde dolara. A Stanford ima proračun od pet miljardi dolara. Mi imamo cilj da se obrazovanje financira sa šest posto BDP-a godišnje do 2020. godine, a to bi značilo da se svake godine utroši miljarda kuna više. A u sadašnjoj situaciji bit će suprotno. Umjesto miljarde više imat ćemo 500 milijuna kuna manje – poručio je ministar.
Na to se referirao i Josipović koji je istaknuo da će se teško povećati finaciranje obrazovanja u toj mjeri jer u strategiji se taj novac planira namknuti od prodaje državne imovine, a na ta sredstva ciljaju mnogi resori. Dotaknuo se predsjednik Josipović i finaciranja sveučilišta.
- Treba vratiti autonomnost sveučilišta kod plaća profesora jer se sada stječe dojam da se radi o dijelu državne uprave, a ne o autonomnom sveučilištu. To znači da se sveučilišta sama finaciraju, a ako nemaju za plaće da onda ne dolaze do ministra po pomoć. Ali to znači da i ministarstvo ne određuje koliko će profesora biti na kojoj katedri jer to sami fakulteti znaju najbolje. Također sveučilišta moraju biti dostupna za analize i savjete, ali i taj dio naplaćivati. Ta se dogma mora promiijeniti – rekao je Josipović.
Također dodao je da postoji veliki disparitete između potreba tržišta rada i obrazovnog sustava, te da svi moraju na tome poraditi. Istaknuo je da se mora dati više potpora privatnim učilištima koja su kvalitetna i upozorio je da se na taj način ne ruše odredbe da obrazovanje mora biti dostupno svima.
Michael Teutsch, voditelj Odjela za razvoj politika i analize po državama pri Glavnoj upravi za obrazovanje i kulturu Europske komisije istaknuo je da Hrvatska ima dobre ciljeve, ali da će kao i ostale članice Unije imati analizu i savjete od Europske komisije.
- Četiri segmenta su ključna - kvaliteta učitelja, mobilnost studenata, finaciranje studiranja od strane države i trokut znanja koji čine edukacija, istraživanje i poslovna zajednica. Hrvatska nije jedina država s problemima i postoji puno prostora za razmjenu iskustva i unapriješenje sustava – rekao je Teutsch.
Neven Budak koji je radio na izradi strategije istaknuo je da je ona ambiciozna i da se može provoditi u fazama.
- Postoji dio koji ne košta ništa, dio koji se može postići racionalizacijom, dio iz novaca strukturnih fondova, a i naše gospdoarstvo bi trebalo više ulagati u obrazovanje. Moramo imati sustav temeljen na izlaznim kompetencijama i to je ono na čemu moramo poraditi – rekao je Budak.
U drugom dijelu raspravljalo se o samom materijalu, a pohvale sudionika idu prema VERN‘-u koji pokušava aktivno pridonijeti poboljšavanju situacija sa zapošljavanjem mladih.
- Mi smo se aktivno uključili u rješavanje ovog problema i mislimo da je zapošljavanje mladih jedna od ključnih tema. Cijeli sustav ima puno toga za reći, a ovo je samo mali dio – rekaoj Vlatko Cvrtila, dekan VERN‘-a.