Hrvatska
StoryEditor

Jurica Mikulić: Digitalna ekonomija je nužan uvjet uspjeha i konkurentnosti našeg gospodarstva

28. Svibanj 2016.

Kada neka tvrtka ima potrebe za specifičnim softverom, a na tržištu iz nekog razloga ne postoji takav gotov softver, može doći u Ingemark, kaže direktor te tvrtke Jurica Mikulić, jedan od govornika na konferenciji OMGcommerce 2016. o digitalnoj ekonomiji koja će se u organizaciji Netokracije održati 4. lipnja. Oni klijentima pomažu da preciznije definiraju kakav softver im treba te ga razvijaju za njih.

U tvrtki Ingemark klijentima pomažu da preciznije definiraju kakav softver im treba te ga razvijaju za njih. Osim razvoja po narudžbi, srebrni su partner SAP-a specijaliziran za njihovo rješenje za Internet trgovinu, hybris Commerce, koje koriste neke od najvećih Internet trgovina kod nas i u svijetu.

- Razvoj softvera po narudžbi naša je temeljna djelatnost od 2006. godine, a temelje tvrtke kako izgleda danas te je godine udarila grupa asistenata sa zagrebačkog FER-a koja je otišla s faksa jer je imala želju programirati za industriju – raditi softver koji će stvarnim tvrtkama rješavati stvarne probleme. Bazirani smo u Zagrebu i danas zapošljavamo 25 ljudi.

• Koliko je danas razvoj softvera za druge naručitelje izazovan?

- Istina, danas je veliki hype oko softverskih startup kompanija. Svi žele ponuditi neku novu uslugu, biti novi Facebook ili Uber. Ukoliko startup uspije, potencijalna financijska nagrada može biti iznimno velika, a tu je i osjećaj avanture i želja da vaš softver unaprijedi živote velikog broja korisnika. I mi imamo određenih ambicija u tom smjeru, a neke korake već i poduzimamo na Bliskom Istoku i zadovoljni smo kako se to razvija. Međutim, i razvoj softvera za druge može biti jako zanimljiv. Istina, o tome se vjerojatno neće snimati filmovi i ja sam se u jednom trenu pomirio s time da me nikad neće glumiti Leonardo di Caprio. No, ovaj posao ima svojih intelektualnih izazova, možemo naučiti mnogo o različitim industrijama i tehnologijama, možemo stvarnim kompanijama pomoći da unaprijede svoje poslovanje i, naravno, možemo svojim kolegama osigurati pristojna primanja i pristojan život u trenu kada ima puno kompanija koje se time ne mogu pohvaliti.

• Premda se o Ingemarku ustvari vrlo malo zna, Vi radite za najveće kompanije u Hrvatskoj, ali i u regiji. Tko su Vaši klijenti i kakve ste sve platforme za njih razvijali?

- Da, tradicionalno smo u potpunosti zanemarivali bilo kakve marketinške aktivnosti, jednostavno smo imali sasvim dovoljno posla i bez toga. Naši su klijenti, međutim, u pravilu jako zadovoljni te smo mnoge poslove s najvećim tvrtkama u regiji dobili temeljem usmenih preporuka. Primjeri naših klijenata su i Agrokor i Adris grupa, dakle dvije najveće privatne kompanije u Hrvatskoj koje koriste platformu za razmjenu elektroničkih dokumenata koju smo razvili. Svi digitalni računi, narudžbenice, otpremnice i slični dokumenti koje Agrokor razmjenjuje unutar grupe ili s vanjskim partnerima prelaze preko platforme koju smo mi razvili. Ovakva razmjena elektroničkih dokumenata smanjuje troškove i vrijeme obrade tih dokumenata, smanjuje mogućnost greške i pomaže im da unaprijede svoje poslovanje. Za Siemens radimo na nekim projektima u Hrvatskoj i inozemstvu. Od mnogih projekata koje smo radili za Konzum javnosti je vjerojatno najpoznatiji Konzum Klik, platforma za Internet trgovinu koja je u potpunosti, s izuzetkom mobilne aplikacije, naš razvoj. U kontekstu Internet trgovine treba spomenuti i Velpro i Ledo u Hrvatskoj, Ideu u Srbiji, Konzum u Bosni i Hercegovini. Radimo i na dva vrlo zanimljiva projekta prodaje digitalnih sadržaja na Bliskom istoku, no o tome se nadam više ispričati na OMGcommerce konferenciji. Danas se nešto više marketinški eksponiramo, no ne kako bismo privukli nove klijente već prvenstveno kako bismo privukli potencijalne zaposlenike.

• Radite za klijente iz različitih industrija, koliki je to izazov?

- Rekao bih da je to jedna od glavnih prednosti našeg posla. Naši klijenti dolaze iz maloprodajne i veleprodajne industrije, bankarske industrije, telekomunikacija, turizma, proizvodnje hrane, zdravstva. Za klijente imamo i neprofitne organizacije i programe vjernosti. Svakako, ovo na nas postavlja zahtjev da brzo učimo, imamo široke interese, da znamo postavljati prava pitanja i da znamo probleme kvalitetno sagledati i analizirati neovisno o industriji, no imamo tu sreću da te karakteristike i jesu zajednički nazivnik naših djelatnika. Ukoliko pojedinom našem djelatniku rad na projektu za npr. maloprodajnu industriju prestane biti izazovan i zanimljiv, ukoliko želi raditi u drugim tehnologijama ili želi raditi na projektu u bankarskoj industriji, možemo to organizirati unutar tvrtke. Ovo je luksuz koji nemaju softverski inženjeri i softverske tvrtke koje su usko specijalizirane za samo jednu industriju. Zadovoljstvo naših klijenata u raznim industrijama pokazuje da nam ovakav pristup očito nije hendikep.

• Koje tehnologije koristite?

- Tehnologiju biramo ovisno o zahtjevima pojedinog projekta, no generalno preferiramo tehnologije otvorenog koda. Standardni programski jezici na našim projektima uključuju Javu, Ruby on Rails, JavaScript te radimo nativni razvoj za mobilne platforme iOS i Android.

• Mnogi u Hrvatskoj se danas žale kako je jako teško pronaći kvalitetnog programera/sistemaša. Kakva su Vaša iskustva?

- Da, spomenuo sam taj problem u kontekstu našeg marketinga. Vjerujem da je to iskustvo svih tvrtki u našoj branši. Mnogo je naših kolega otišlo raditi u inozemstvo, a priroda programerskog posla je takva da i dio naših kolega iz Hrvatske radi za klijente u Velikoj Britaniji, Australiji ili SAD-u te jednostavno nisu zainteresirani za rad u hrvatskoj tvrtki. Sve što im je za to potrebno je njihovo znanje, računalo i veza na internet. Osim toga, posla i u Hrvatskoj ima više nego li kvalitetnih stručnjaka koji taj posao mogu odraditi. To je najljepši tip problema koji tvrtka može imati, no i dalje je vrlo realan problem. Radi svega toga se tvrtke u Hrvatskoj natječu za kvalitetne zaposlenike, što je za te zaposlenike očito odlična situacija, i dobro je da je tako. Mi se trudimo naše zaposlenike adekvatno motivirati, a i trudimo se privući ih u vrlo ranoj fazi njihovog studija – imamo program stipendiranja u kojem imamo i neke studente koji su tek na 2. godini fakulteta. Isplaćujemo im stipendije, pomažemo im u učenju novih tehnologija te dajemo priliku da steknu kvalitetno praktično iskustvo, a sve kako bismo za 2, 3 ili 4 godine potencijalno imali kvalitetnog zaposlenika.

• Može li digitalna ekonomija biti predvodnica razvoja cjelokupnog gospodarstva?

- Ono što danas zovemo ‘digitalnom ekonomijom‘ uskoro ćemo jednostavno zvati ekonomijom i subjekti koji se tome ne prilagode neće biti konkurentni te neće dobro proći. Digitalna ekonomija ubrzava procese, smanjuje troškove, povećava dostupnost i kvalitetu usluge kupcima. Ona je nužan uvjet uspjeha i konkurentnosti našeg gospodarstva u budućnosti, no da se ne zavaravamo, naše gospodarstvo ima i određene probleme koji se time ne mogu riješiti.

• Koliko je e-commerce razvijen u Hrvatskoj i kakva ga budućnost čeka?

- Sve je razvijeniji i budućnost mu je neupitno jako dobra. Ako se vratite samo 15 ili 20 godina unatrag, tvrtke su svoju web stranicu doživljavale kao igračku svojih IT odjela. U jednom trenu je penetracija interneta dosegnula kritičnu masu i internet je postao vrlo zanimljiv marketinški kanal. Danas je razmišljanje o internetu kao primarno marketinškom kanalu, po mojem mišljenju, zastarjelo. Internet je danas primarno kanal prodaje, pitanje je samo koliko je pojedina tvrtka taj potencijal prepoznala ili nije. Ja sam u kasnim tridesetim godinama i ljudi moje generacije, ako idu na web stranicu neke tvrtke, očekuju da će tamo moći i kupiti proizvode ili usluge koje ta tvrtka nudi te su u pravilu razočarani tvrtkom ako to nije moguće. Ovo je pogotovo istina za mlađe generacije, a čak su i moji roditelji sa svojih 65 odnosno 70 godina već kupovali putem interneta. Kao smjer u kojem e-commerce ide treba svakako navesti omnichannel commerce. Riječ je o evoluciji klasične ideje o internet prodaji kao zasebnom kanalu prodaje, koja uvažava činjenicu da kupac vidi trgovca, a ne njegove odvojene kanale prodaje. Nije to budućnost internet trgovine, to je sadašnjost, barem u pogledu očekivanja kupaca. Budućnost će samo pokazati koji trgovci to prepoznaju i mogu najkvalitetnije ta očekivanja ispuniti.

Više o konferenciji saznajte OVDJE.

19. travanj 2024 16:00