Pravi će test za kunu biti izdavanje državnih kunskih obveznica na deset godina. U vlasti se nadaju da će kupci biti mirovinski fondovi. A banke u međuvremenu traže od regulatora da im olakša veći plasman dugoročnih kredita u kunama
Nije tajna kako guverner HNB-a Boris Vujčić želi da Hrvatska čim prije uvede euro, o čemu više možete pročitati u novom broju tjednika Lider, ovdje ćemo navesti pet razloga zašto je kuna opet "in".
1. Izvor sredstava Veća zastupljenost kunskih izvora sredstava ključni je čimbenik koji pridonosi rastu kunskih plasmana banaka.
2. Konkurencija Prvi je kunske kredite, i to stambene, još u sezoni 2010./2011. uveo HPB, tad u fazi uzleta; brzo su ga počele slijediti i druge banke, OTP, Zagrebačka, Splitska, Erste... Nitko ne želi izgubiti tržište i kunski krediti pomalo su se uvukli u standardnu ponudu stambenih kredita.
3. Valutna klauzula/tečaj Kaos koji je nastao u Hrvatskoj zbog jačanja švicarskog franka još traje, moratorij na fiksiranje tečaja traje do kraja godine kad se mora naći trajnije rješenje; potencijalni grčki bankrot i klizanje eura dodatno su ulje na vatru pa se klijenti s pravom pitaju zašto se zadužiti na nekoliko desetljeća u stranoj valuti ako se tečajevi ne mogu kontrolirati. Dovoljno je da jedan ili dva velika megaigrača počnu rasprodavati eure iz svojih portfelja, ostali će slijediti i nastat će kaos. Sjeća li se itko Sorosa 70-ih godina?
4. Informacije potrošačima Početkom 2015. HNB je izmijenio Odluku o sadržaju i obliku u kojem se potrošaču daju informacije prije ugovaranja pojedine bankovne usluge (stupila je na snagu 1. srpnja 2015.). Prema toj su odluci banke koje u ponudi imaju devizne i kredite s valutnom klauzulom dužne potencijalnim klijentima ponuditi i kunski kredit za istu namjenu ili, ako ga nemaju u ponudi, informirati ih o drugim bankama koje nude takve kunske kredite.
5. MMF-ov zaključak Država pokriva više od osamdeset posto potreba za financiranjem iz domaćih izvora pa je MMF zaključio kako na hrvatskom tržištu kunskih vrijednosnih papira nema stranih ulagača, što je jedan od ključnih čimbenika koji drastično smanjuje rizik – umanjuje se mogućnost špekulativnih pritisaka na kunu.
Usput, evo još nekih zanimljivih brojki
3,35% iznosila je prosječna kamatna stopa na nove kunske oročene depozite u svibnju na rok dulji od dvije godine
2,45% iznosila je prosječna kamatna stopa na nove devizne oročene depozite u svibnju na rok dulji od dvije godine
290 milijardi kuna bilo je u depozitima u hrvatskim bankama na kraju travnja
188 milijardi kuna iznosili su depoziti u stranoj valuti na kraju travnja
258 milijardi kuna vrijedili su krediti banaka na kraju travnja, od čega je ukupno 191 milijarda u stranim valutama i uz valutnu klauzulu
1,5% iznosila je kamatna stopa na jednogodišnje kunske trezorske zapise Ministarstva financija na kraju lipnja