"Negdje dobiješ, negdje izgubiš". Takav bi se mogao donijeti zaključak oko novih odluka Vlade u segmentima oporezivanja građana. Hoće li uvođenje poreza na kamate poništiti dio poreznog rasterećenja, pitanje je kojim se bavimo u novom Liderovom Fight Clubu.
Tako će od početka iduće godine svi štediše plaćati 12 posto poreza na kamatu na štednju. Riječ je o oporezivanje dobivene kamate, a da se pri tome ne dira glavnica. Takav porez ima velika većina europskih zemalja. Dakle, ako netko ima 100.000 kuna štednje, po kamatnoj stopi od oko tri posto, godišnje bi dobio 3.000 kuna. Od tog iznosa štediša bi državi platio 360 kuna poreza.
Pored poreza na kamatu na štednju, Vlada je donijela i odluku kojom se neoporezivi dio plaće diže s 2200 na 2600 kuna. Na sljedećih 2200 kuna ostaje porez od 12 posto, a na idućih 11 tisuća, sve do praga od 13.200 kuna, porez je 25 posto. Tek preko toga, 40 posto.
To znači da će prosječna plaća od oko 5800 kuna neto, rasti za oko 170 kuna, plaća od 10.300 kuna za nešto više od 280 kuna, dok će plaća iznad 12.100 kuna porasti za više od 800 kuna.
Dakle, građani će s jedne strane dobiti veće plaće, ali s druge će im država uzeti od kamate od štednje. Iako se ovim potezima žarko želi povećati potrošnja, što bi u konačniti trebalo pogurati gospodarstvo u neke pozitivnije sfere, građani će zasigurno, barem u početku, višak dobivenog novca usmjeriti na plaćanje dugova. Tek kada dođu na neke održive razine, počet će trošiti.
Hoće li uvođenje poreza na kamate poništiti dio poreznog rasterećenja? U ovotjednom Fight Clubu oko ove teze stavove su sučelili Hrvoje Stojić, glavni ekonomist Hypo banke, te akonomski analitičar Damir Novotny, a i vi možete glasovati OVDJE.